Utorak, 19 Marta, 2024
Rubrika:

Crnojevići za sveca nijesu priznavali prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog

Neslavljenje velikih svetitelja Srpske crkve kao što su bili kralj Stefan Prvovenčani, kralj Milutin, knez Lazar, jasno nam kazuje da Crnojevići nijesu smatrali da su nastavljači Srpske crkve. Da su Crnojevići svoju crkvu smatrali za nasljednicu Srpske crkve sve bi srpske svetitelje obilježavali, a Savu crvenim slovima

Piše: Miroslav Ćosović

Crkva Srbije danas slavi svetog Simona Monaha, to jest kralja Stefana Prvovenčanog, prvog srpskog kralja.

SRBI GA NAZIVAJU PRVOVENČANI (PRVI OKRUNJENI SRBIN), ČIME SUGERIŠU DA DUKLJANI NIJESU BILI SRBI

Prvovenčani je bio sin Stefana Nemanje i brat Svetog Save. Krunisan je 1217. godine u manastiru Žiča, a kraljevsku titulu odobrio mu je rimski papa Honorije III i poslao mu krunu. Srbi ga zovu Prvovenčani, dakle – prvi ovjenčani/okrunjeni vladar Srbije i Srba, a dukljanski vladar Mihailo Vojislavljević je kao kralj priznat od rimskog pape 140 godine ranije, 1077. godine. To će reći da danas, sami Srbi time što Stefana sina Nemanjinog nazivaju Prvovenčani, ne smatraju naše pretke Dukljane za Srbe, jer da su Dukljani bili Srbi, onda bi Mihailo trebao biti Prvovenčani.

Ono što je za nas interesantno je da naši preci na čelu sa Crnojevićima nijesu Prvovenčanog priznavali za svetitelja. To nam dokazuje crkveni kalendar Đurđa Crnojevića za 1494. godinu. Kalendar je objavio Boško Mijanović u knjizi “Pashalni ciklus Đurđa Crnojevića” (Matica Crnogorska, Cetinje, 1994).

Stefan Prvovenčani je umro 24. septembra (po starom kalendaru) 1228. godine.

Faksimilno iz Mijanovićeve knjige – kalendar svetih za septembar mjesec, nema Prepodobnog Simona Monaha (kralja Stefana Prvovenčanog):

SVETI SAVA JE SAMO JEDAN MEĐU STOTINAMA SVETITELJA U KALENDARU CRNOJEVIĆA

Sveštenici SPC i razni publicisti okupljeni oko Crkve Srbije, često ushićeno govore kako su Crnojevići i Crnogorci slavili Svetog Savu. Međutim, kad predstavnici SPC kažu da su Crnojevići proslavljali Sv. Savu – ne kažu da im je Sava bio jedan od običnih svetaca, samo jedan od stotina svetaca u godini.

Da prema Sv. Savi Crnojevići nijesu imali nikakvo posebno poštovanje, to nam takođe pokazuje crkveni kalendar Crnojevića za 1494. godinu. Sava se po starom kalendaru obilježavao 14. januara i obilježen je crnim slovima (prvo slovo crveno), dok je par dana kasnije npr. Egipćanin Veliki Antonije obilježen crvenim slovima i to sam pokazao u tekstu Petar I i Njegoš nikada nijesu ni pomenuli Sv. Savu. Vidimo, Crnojevićima i Crnogorcima Veliki Antonije je bio važniji od Svetog Save. Za Velikog Antonija danas u Crnoj Gori zna samo nevelik broj teologa, a za Savu, htjeli ne htjeli, svi  moramo da znamo, toliko nam ga SPC agresivno nameće.

Takođe, trebamo znati da Sveti Petar Cetinjski i Petar II Petrović Njegoš nikada nijesu – ni u jednoj pjesmi, pismu, djelu, objavi, proglasu, poslanici… nikada niđe nijesu pomenuli Sv. Savu. Samim tim, ako je njima dvojici, koji su u vremenu kada su živjeli bili najobrazovaniji Crnogorci – Sava bio nevažan, to znači da je Crnogorcima, običnom narodu bio potpuno nepoznat. Nesumnjivo, šačica crkvenih lica u Ostrogu, Cetinjskom manastiru… u 19. vijeku i ranije, znala je za Sv. Savu. No, za obične Crnogorce Sava je do polovine 19. vijeka (kada počinje da se importuje njegov kult u Crnu Goru), bio nepoznata istorijska ličnost.

NAŠA CRKVA JE PRVI PUT BILA NEZAVISNA IZMEĐU 1459. I 1557. GODINE

Kad su Turci osvojili Srbiju 1459. ukinuli su srednjevjekovnu Crkvu Srpskih i pomorskih zemalja koju je osnovao Sava Nemanjić i pripojili su je Ohridskoj arhiepiskopiji. Obnovili su je opet Turci 1557. godine i voljom Osmanlija naša Crnogorska crkva je opet pripojena Crkvi Srpskih i pomorskih zemalja, iako je de facto i dalje bila samostalna – postoji za to mnogo dokaza. Srpska crkva je ukinuta sultanovim fermanom 1776. i od tada do 1920. crkva Crnogoraca je opet nezavisna-autokefalna, u 19. vijeku priznata od svih drugih crkava.

Istoričar dr Živko Andrijašević piše da nema dokaza da je crkva Crnojevića bila potčinjena Ohridskoj arhiepiskopiji:

“Pravoslavna crkva u Crnoj Gori faktički je od 1459. godine bila nezavisna prema Srpskoj crkvi, tj. Pećkoj Patrijaršiji, budući da je Pećka patrijaršija nakon pada Srbije pod Turke, pripojena Ohridskoj arhiepiskopiji. U takvim uslovima prirodno je da Pećka patrijaršija nije mogla imati nikakve vlasti nad Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori, jer ona kao samostalni crkveni činilac i ne postoji sve do 1557. Nad Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori od kraja 15. vijeka apsolutnu vlast imao je gospodar Ivan Crnojević, koji suvereno odlučuje o ličnosti mitropolita i o djelovanju Mitropolije. Cetinjski mitropolit je bio potpuno samostalan i u odnosu na Ohridsku arhiepiskopiju, što znači da Cetinjska mitropolija tada postaje samostalna. Nema nijednog dokaza koji bi potvrdio da je Cetinjska mitropolija priznavala vrhovnu vlast Ohridske arhiepiskopije, niti između ove dvije institucije postoji bilo kakva relacija. Stoga su neutemeljene tvrdnje da je Cetinjska mitropolija poslije ukidanja Pećke patrijaršije (1459/1528) potpala pod vlast Ohridske arhiepiskopije.“

(Živko Andrijašević, Crnogorska crkva 1852-1918, Nikšić, 2008, strana 35)

Osim što istorijska nauka ne daje nikakve dokaze da je crkva Zećana/Crnogoraca između 1459. i 1557. bila potčinjena nekoj drugoj crkvi, odličan dokaz da su Crnogorci raskrstili sa Srpskom crkvom je i pomenuti crkveni kalendar Crnojevića za 1494. godinu.

NEPRAZNOVANJE VELIKIH SRPSKIH SVETACA DOKAZ JE DA CRNOJEVIĆI SVOJU CRKVU NIJESU SMATRALI NASTAVKOM SRPSKE CRKVE

Iz kalendara još saznajemo da Crnogorci, osim Prvovenčanog, nijesu obilježavali još neke velike srpske svetitelje, kao što su Milutin Nemanjić i knez Lazar Hrebeljanović. Knez Lazar je junački postradao na Kosovu 28. juna 1389. godine, par godina kasnije Srpska crkva ga je kanonizovala, ali, to Crnojevićima nije ništa značilo, oni Lazara nijesu pribrojali među svoje svetitelje.

Neslavljenje velikih svetitelja Srpske crkve kao što su bili kralj Stefan Prvovenčani, kralj Milutin, knez Lazar, jasno nam kazuje da Crnojevići nijesu smatrali da su nastavljači Srpske crkve. Da su Crnojevići svoju crkvu smatrali za nasljednicu Srpske crkve sve bi srpske svetitelje obilježavali, a Savu crvenim slovima.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

6 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Autoru
07.10.2022-00:34 00:34

Se treba diviti što piše ovako studijozne članke iako nema fakultetske diplome. Komsije mu zameraju sto nepise sakodnevno noga moramo čekat sa bjavami..Neizdrzivo..

Miodrag D. Bajković
07.10.2022-08:19 08:19
Reply to  Autoru

Komentatoru “Autoru”, ni čuveni i slavni Charles-Édouard Jeanneret, poznat ka’ Le Corbusier – nije nikad ni upisiva’ arhitektonski fakultet, a najveći i najznačajniji je arhitekt u 20. stoljeću. Njegov upliv u arhitektuti je i danas prisutan i nemjerljiv kod nekih od manira savremene arhitekture.A potrebitija je bila fakultetska diploma Le Courbisieru, no g-dinu Ćosoviću (znate: statika itd.). Bilo bi ljucki da batališ, i tebi podobni – da batale tu nečasnu priču. I – uči se činjenicama iz tekstova izuzetnoga g-dina Miroslava Ćosovića!

Miodrag D. Bajković
07.10.2022-07:59 07:59

Moje osobito poštovanje i lična zahvalnost svemu što za CRNOGORSTVO učinje i čini g-din Ćosović!

Miodrag D. Bajković
07.10.2022-07:59 07:59

Moje osobito poštovanje i lična zahvalnost svemu što za CRNOGORSTVO učinje i čini g-din Ćosović!

draga
07.10.2022-17:09 17:09

Dje je tomos od vaseljenske ..mozes trazit do sjutra nema tomosa

Помфритије
07.10.2022-18:32 18:32
Reply to  draga

Đe je Ruskoj crkvi tomos?