Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Crna Gora mora reciklirati pola otpada od papira, plastike, metala i stakla

Reciklaža otpada je veliki biznis u zemljama Evropske unije, pa je u Nacrtu plana navedeno da navedene uslove Crna Gora namjerava ispuniti do 31. decembra 2030. godine poštujući član 11 stav 2 Okvirne Direktive 2008/98/ EZ o otpadu.

Država Crna Gora se obavezala, u okviru Poglavlja 27, da reciklira 50 odsto otpada papira, plastike, metala i stakla. Takođe, država namjerava da sprovede recikliranje najmanje 70 odsto neopasnog građevinskog otpada, kako bi ispunili završna mjerila ovog najzahtjevnijeg evropskog poglavlja.

To sve piše u Nacrtu akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 životna sredina i klimatske promjene, koji se nalazi na javnoj raspravi do 28. avgusta ove godine.

Podsjetimo, šefica Radne grupe za najzahtjevnije poglavlje 27 Ivana Vojinović u nedavnom intervjuu za Dnevne novine najavila je velike investicije u ekologiju Crne Gore.

“Pored dosadašnjih investicija u ovu oblast, u narednih 15 godina biće uloženo nešto više od milijarde eura, iz različitih izvora finansiranja poput IPA i ostalih EU fondova, državnog i opštinskih budžeta, međunarodnih finansijskih institucija”, saopštila je Vojinović.

Reciklaža otpada je veliki biznis u zemljama Evropske unije, pa je u Nacrtu plana navedeno da navedene uslove Crna Gora namjerava ispuniti do 31. decembra 2030. godine poštujući član 11 stav 2 Okvirne Direktive 2008/98/ EZ o otpadu.

“U tom periodu, Crna Gora namjerava da sprovede direktivu kako slijedi: Pripreme za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadnih materijala kao što su papir, metal, plastika i staklo treba da se povećaju na najmanje 50 odsto cjelokupne težine. Pripreme za ponovnu upotrebu, reciklažu i druge načine ponovnog korišćenja materijala i neopasnog građevinskog otpada treba da se povećaju na najmanje 70 odsto mase otpada”, navodi se u Nacrtu plana.

Zajedničkom pozicijom EU za Poglavlje 27 definisano je 8 završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu.

U pitanju su zakonodavna usklađivanja sa horizontalnim direktivama EU, kvaltet vazduha po EU standardima, sistem upravljanja otpadom i upravljanje vodama.

U okviru upravljanja vodama Crna Gora mora da imenuje nadležne organe za vodu za piće i razvija planove upravljanja riječnim slivovima za svaki riječni sliv, koji u potpunosti leži na svojoj teritoriji, uključujući dijelove međunarodnih područja riječnog sliva koji pripadaju njenoj teritoriji.

U završna mjerila spadaju i zaštita prirode, u kojoj Crna Gora pokazuje sposobnost upravljanja mrežom Natura 2000, uključujući davanje odgovarajućeg statusa zaštite Ulcinjskoj solani i efikasno sprovođenje neophodnih mjera očuvanja koje dovode do poboljšanja statusa njene zaštite.

Mjerilo je i kontrola buke, hemikalija i upravljanje civilnom zaštitom, potom klimatske promjene i na kraju značajno povećanje administrativnih kapaciteta upravnih tijela u ovim oblastima.

Zajedničkom pozicijom su konstatovani sljedeći zahtjevi Crne Gore za prelaznim periodima.

“EU prima k znanju zahtjev Crne Gore za prelaznim razdobljem do 31. decembra 2027. godine za puno sprovođenje člana 13 stav 1 Direktive 2008/50/EZ o kvalitetu vazduha i čistijem vazduhu za Evropu, u dijelu koji se tiče primjene graničnih vrijednosti za suspendovane čestice PM10 za sjevernu kritičnu zonu kvaliteta vazduha i južnu kritičnu zonu”, navodi se u Nacrtu.

Prema istim, prolaznim vremenima, do 31. decembra 2025. godine, Crna Gora se obavezala da će udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na deponije biće smanjen na 75% ukupne količine (po masi) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 2010. godine s najvećom godišnjom količinom od 109.500 tona.

Do 31. decembra 2029. godine, biće smanjen na 50% s najvećom godišnjom količinom od 73.000 tona, a do 31. decembra 2033. godine, biće smanjen na 35% s najvećom godišnj om količinom od 36.500 tona.

Crna Gora se obavezala da uradi konkretne mjere što se tiče Ulcinjske solane za naredni period jesen zima proljeće.

“U pitanju je osiguranje nesmetanog i kontrolisanog rada pumpi, sa ciljem da se poplavi što više bazena, preusmjeravanje vode na ona mjesta u solani, gdje infrastruktura to još omogućava, držanje nivoa vode po dogovorenom programu, koji se priprema za potrebe seobe i zimovanja ptica. Zato je potrebno i svakodnevno (ili barem periodično) praćenje nivoa vode po bazenima”, navodi se u Nacrtu plana.

U aprilu je neophodno definisati nivo vode, koji se održava čitavu sezonu gniježđenja ptica na jednakoj visini, sa upumpavanjem morske vode u i ispumpavanjem vode iz solane (poslije perioda snažnih kiša) i obavljati svakodnevni monitoring nivoa i tome prilagoditi režim rada pumpi.

U prilogu se navodi i potreba za formiranjem vještačkih ostrva za gniježdenje ptica.

 

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve