Četvrtak, 6 Oktobra, 2022
Rubrika:

Crna Gora i dalje da ulaže napore kako bi mogla uspješno da upravlja prilivom migranata

Direktor Pravnog centra Luka Kovačević kazao je da su u okviru projekta potpisali Memorandum o saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, pojašnjavajući da je tim dokumentom dogovorena razmjena informacija tokom trajanja projekta

Crna Gora i dalje treba da ulaže napore kako bi mogla uspješno da upravlja prilivom migranata, tako što će unaprijediti međunarodnu saradnju vezanu za readmisiju, podržavati uspješnu reintegraciju povratnika, jačati kapacitete u otkrivanju mreže za krijumčarenje migranata, ali i uspostaviti moderan sistem za prikupljanje podataka.

To je saopšteno na završnoj konferenciji „Moj advokat-besplatna i profesionalna pravna pomoć u efikasnom pristupu pravima za migrante“, koju je organizovala nevladina organizacija Pravni centar.

Direktor Pravnog centra Luka Kovačević kazao je da su u okviru projekta potpisali Memorandum o saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, pojašnjavajući da je tim dokumentom dogovorena razmjena informacija tokom trajanja projekta.

„U okviru projekta smo pružali besplatnu pravnu pomoć za 677 korisnika i 294 djece. Finansijsku podršku smo pružili za 34 korisnika kad je u pitanju plaćanje administrativnih taksi. Takođe smo pred pravosudnim organima zastupali 38 stranaca“, naveo je Kovačević.

Rekao je da su u okviru projekta distribuirali promotivni materijal sa sadržajem na više jezika na terenu, kao i da su obavili 146 terenskih posjeta.

Govoreći o publikaciji “Izazovi i perspektive u procesu upravljanja migracijama na teritoriji Crne Gore“, Kovačević je kazao da bi u narednom periodu trebalo unaprijediti efektivnu implementaciju zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

„Takođe, važno je jačati ulogu jedinica lokalne samouprave u procesima reintegracije povratnika po sporazumima o readmisiji i integracije azilanata. Potrebno je i veće učešće samih korisnika povratnika i azilanata u planiranju politika integracije i reintegracije i izrada integracionih i reintegracionih planova. U narednom periodu važno je fokusirati se i na bolje upravljanje, korišćenje i prikupljanje i razvijanje baza podataka o različitim kategorijama migranata“ naveo je Kovačević.

Direktor Caritasa Crne Gore Marko Đelović, kazao je da se ta organizacija, u okviru njenih ciljeva, zalaže i za promociju i zaštitu prava migranata i tražioca azila.

„Migranti, koji se često suočavaju sa raznim opasnostima, sa glađu, koji su lošeg zdravstvenog stanja, nerijetko su odbačeni od strane stanovnika teritorije na kojoj se nalaze, moramo prihvatiti kao ljude koji imaju pravo da traže bolji život ili da žive neki bolji život. Moramo ih prihvatiti kao ljude sa dostojanstvom“, smatra Đelović.

On je kazao da je potrebno podržati njihovu težnju usmjerenu ka dolasku u zemlju koja će im pružiti sigurnost, mir, normalne uslove života, adekvatno obrazovanje i adekvatnu socijalnu i dječiju zaštitu.

Đelović je ukazao da su aktivnosti projekta „Moj advokat-besplatna i profesionalna pravna pomoć u efikasnom pristupu pravima za migrante“ osmišljene da imaju dugoročne rezultate nakon njegovog završetka.

„Projekat daje doprinos unaprjeđenju sistema brige o ovoj ciljnoj grupi i osnovu za dalji rad na unaprjeđenju sistema brige o migrantima i tražiocima azila. Vjerujemo da smo i kroz ovaj projekat doprinijeli da se kreira društvo jednakih šansi i za sve društvo bez diskriminacije, kao i da će projekat doprinijeti kreiranju modela integracije stranaca u postupku azila zasnovanom na raspoloživim resursima, sa jasno definisanim ciljevima, načelima i aktivnostima“, rekao je Đelović.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u Ministarstvu unutrašnjih poslova Miroslav Zeković kazao je da se konstatno smanjuje broj crnogorskih državljana koji traže azil u državama članicama Evropske unije.

„Tako da je EU zabilježila pozitivan trend smanjena broja zahtjeva za azil od strane crnogorskih državljana. U 2015. godini bilo je oko četiri hiljade zahtjeva, 2016. oko 1,5 hiljada, u 2017. oko 500, dok je 2018. godine bilo 375, što znači da je ovaj broj opao za skoro 90 odsto“, rekao je Zeković.

Istakao je da je to rezultiralo da se smanji broz zahtjeva za readmisiju.

„Tako da je u 2016. godini zaprimljen zahtjev za readmisiju za ukupno 965 osoba, 2017. za 756, 2018. za 619, a 2019. za 392 osobe, dok je 2020. zaprimljeno 278 zahtjeva za readmisiju, što znači da je ovaj broj opao u odnosu na 2016. godinu za oko 70 odsto“, naveo je Zeković.

Menadžerka programa za ljudska prava i demokratizaciju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić kazala je da Crna Gora još uvijek nema moderni sistem za identifikaciju i registraciju migranata, uz otisak prsta koji je povezan sa centralnom biometrijskom bazom podataka.

Podsjetila je da je Granična policija napravila početne korake za upostavljanje sistema biometrijske registracije, uz saradnju sa Međunarodnm organizacijom za migracije i finansijsku pomoć EU.

„Crna Gora i dalje treba da ulaže napore kako bi mogla uspješno da upravlja prilivom migranata, tako što će unaprijediti međunarodnu saradnju vezano za readmisiju i podržavati uspješnu reintegraciju povratnika, jačati kapacitete u otkrivanju mreže za krijumčarenje migranata, jačati kapacitete za prijem migranata i uspostaviti moderan sistem za prikupljanje podataka o migrantima“, istakla je Tešić.

Predstavnica Caritasa Crne Gore Lidija Vulević kazala je da se ta organuzacija u okviru projekta, bavila podjelom humanitarne pomoći i pružanjem psihosocijalne podrške licima koja su tražila ili dobila međunarodnu pravnu zaštitu u Crnoj Gori i povratnicima po readmisiji.

„Naš rad se uglavnom zasnivao na terenu. Kad je u pitanju humanitarna pomoć, dijelili smo pakete hrane i higijene. Takođe smo organizovali treninge za rad sa migrantima“, navela je Vulević.

Najnovije

Pljevlja: U saobraćajnoj nesreći kod Termoelektrane poginula dva mladića

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 23 sata na magistralnom putu Pljevlja – Đurđevića Tara, kod Termoelektrane Pljevlja, poginula su dva madića...

Velika Vučićeva akcija rušenja Dodika: Sandokan, Mandić i jedna televizija

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još uvijek nije čestitao svom “prijatelju” i kolegi Miloradu Dodiku pobjedu na nedavno održanim izborima. Iako konačnih rezultata Centralne izborne komisije...

Peti oktobar i litije za omiljenog stabilokratu

Piše: Boris Varga (Autonomija) Reč „stabilokratija“ za opis ovih prostora pojavljuje se u praktičnom rečniku pre oko pet godina i definiše stanje u kom je...

Prepunjena mješina zločina i grijeha srpskog režima nad Crnom Gorom i Crnogorcima (1919-1924)

Za aktuelno.me Piše: Novak Adžić Na području nezavisne i međunarodno priznate države Kraljevine Crne Gore, poslije njenog nelegalnog i nelegitimnog ulasku u KSHS krajem 1918. godine,...

NAJAVLJUJEMO: Nova afera u CKB banci teška do pola miliona eura

Portal Aktuelno uskoro objavljuje deveti po redu nastavak serijala o aferama u CKB banci. Prema našim izvorima poprište nove afere, četvrte za koju se...

Najčitanije

Povezano

Objavljen plan: EU uvodi nove sankcije Rusiji, niz zemalja zabrinut

Zvaničnici EU postigli su nacrt sporazuma o novim sankcijama Rusiji koji uključuje i ograničenje cijena prodaje ruske nafte, reklo je sedam evropskih diplomata portalu...

Crna Gora podržala izjavu EU o osudi ruskih referenduma u Ukrajini

Crna Gora je podržala izjavu datu u ime Evropske unije o, kako se navodi, nelegalnim fiktivnim “referendumima“ Rusije u Donjeckoj, Hersonskoj, Luganskoj i Zaporoškoj...

RSE: EP će tražiti od EU da obustavi pristupne pregovore sa Srbijom zbog Rusije

Evropski parlament (EP) će tražiti od Evropske unije (EU) da obustavi pristupne pregovore sa Srbijom dokle god Srbija ne uvede sankcije Rusiji, piše Radio...

Krivokapić: Cijenimo spremnost EU i Savjeta Evrope da nas razumiju, a ne samo da pomognu

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić poručio je danas u Budvi da cijenimo spremnost Evropske unije i Savjeta Evrope da razumiju Crnu Goru, a ne samo da...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve