Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Crkvena geopolitika: Odgođen tzv. veliki moskovski raskol

''Veliki moskovski raskol'', de facto najavljen od patrijarha Rusije Kirila Gundjajeva 17. septembra o.g. na međunarodnoj vjerskoj konferenciji u Moskvi na kojoj je učestvovao ispred Crkve Srbije (SPC) Irinej Bulović – prolongiran je

Piše: Vladimir Jovanović

„Veliki moskovski raskol“, de facto najavljen od patrijarha Rusije Kirila Gundjajeva 17. septembra o.g. na međunarodnoj vjerskoj konferenciji u Moskvi na kojoj je učestvovao ispred Crkve Srbije (SPC) Irinej Bulović – prolongiran je.

Jučerašnjom odlukom Sinoda, „crkvene vlade” u Moskvi pod rukovodstvom Kirila, Arhijerejski sabor Rusije – koji je trebalo da „ozvaniči” i produbi raskol s Vaseljenskom Majkom-Crkvom – odgođen je za šest meseci.

Arhijerejski sabor ili „crkvena skupština” svih ruskih episkopa, njih nekoliko stotina, prema prethodnoj odluci Sinoda od 23-24. septembra je trebalo da se, nakon četiri godine, okupi 15-17. novembra i navodno proglasi vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja „nekanonskim”.

Prevedeno, to bi značilo otvoreno rušenje primata Vaseljenskoga Patrijarha u poretku Istočno-pravoslavne Crkve, na način kako je utvrđen kanonima Vaseljenskih sabora i potvrđen milenijumskom sveštenom praksom…

Prema Ustavu Ruske crkve, Arhijerejski sabor, a ne patrijarh Kiril i Sinod, najviši je kanonski i upravni organ. Međutim, Arhijerejski sabor Rusije uopšte nije ni bio u prilici da se izjašnjava o raskolu s Vaseljenskom Majkom-Crkvom u koji je Moskovska patrijaršija, povodom priznanja autokefalije Pravoslavnoj crkvi Ukrajine, odlukama Kirila i Sinoda jednostrano stupila od kraja 2018. godine.

Vartolomej je i sada u ruskim diptisima, no njegovo ime se ne izgovara tokom liturgija u hramovima Moskovske patrijaršije.

Okupljanje Arhijerejskoga sabora Rusije, predviđeno za 15-17. novembar, najnovijom odlukom Sinoda – na jučerašnjem hitnom i vanrednom on-lajn sastanku – odgođeno je za 26-29. maj 2022, navodno, „u vezi s teškom epidemiološkom situacijom”.

Prema ocjenama upućenih posmatrača, neodržavanje Arhijerejskoga sabora je kršenje Ustava Moskovske patrijaršije, jer se normira obavezno periodično okupljanje Arhijerejskoga sabora svake četiri godine, a posljednje je bilo 2017. – pa je moralo biti održano tokom ove godine.

Odgađanje Arhijerejskoga sabora možda je uslijedilo i nakon nezvaničnih signala o kolebljivosti u nekim pomjesnim crkvama da Moskovsku patrijaršiju sada slijede u najavljenoj radikalizaciji prema Carigradu – tu se misli na crkve Srbije, Antiohije, Poljske, Češke, Albanije, koje su pokazale u nekoj mjeri razumijevanje za dosadašnje ruske postupke.

Takođe, postoje tvrdnje i da je odgađanje zasijedanja Arhijerejskoga sabora možda indikator nejedinstva unutar ruskoga episkopata u pogledu agresivnih poteza Kirila i Sinoda u protekle tri godine.

Niti jedna pomjesna crkva nije slijedila Rusku crkvu u prekidu kanonskih i liturgijskih veza s Vaseljenskom Majkom-Crkvom.

Srbi su, bojeći se reprize „ukrajinskoga scenarija” u Makedoniji, dugoročno i u Crnoj Gori, najjače aplaudirali Rusima u pogledu crkvenoga pitanja Ukrajine, a protiv Vaseljenske Majke-Crkve. Saborskim i sinodskim odlukama iz 2019. Crkva Srbje je podržala Ruse. Ali… iako je preporučila svojoj jerarhiji, osobito u dijaspori, da ne saslužuje s vaseljenskom jerarhijom, ni Crkva Srbije nije prekinula kanonsko i liturgijsko jedinstvo s Carigradom, kako je to jednostrano uradila Ruska crkva.

Sinod Rusije je juče donio jednu drugu dalekosežnu odluku: Rusija će, prvi put u istoriji, u Jermeniji, na kanonskome području drevne Jermenske apostolske crkve, a u vezi s dvosmislenom strategijom Kremlja oko višedecenijskoga sukoba Jermena i Azerbejdžanaca – oformiti svoju eparhiju.

Najavljuje se da će Moskovska patrijaršija isto ili slično uraditi i u Africi, koja je kanonska teritorija Aleksandrijske patrijaršije, druge po redosljedu u sveštenome diptihu Istočno-pravoslavne Crkve – što bi bila odmazda Moskve zbog njezina priznanja Pravoslavne crkve Ukrajine.

Vjerski analitičari odavno prepoznaju sihnornizaciju poteza Ruske crkve i Vladimira Putina, tj. Kirilove „crkvene geopolitike” i sekularnih geopolitičkih ciljeva Kremlja – o tome svjedočimo i u Crnoj Gori.

Ruska crkva ne samo da nije osudila, nego se nije na bilo koji način distncirala ni od oružanih napada Putina na dvije pravoslavne nacije, Gruzine (2008) i Ukrajince (2014).

Jučerašnja odluka Sinoda Rusije vis-à-vis Jermenije, kao i namjere prema Aleksandrijskoj patrijaršiji, tema su članka ruskoga eksperta Aleksandra Soldatova – pročitajte na linku

IzvorantenaM

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve