Kada su kroz program Evropa sad Milojka Spajića i Jakova Milatovića ukinuti doprinosi za zdravstvo ćutali su, neki za to i glasali, a danas im je proradila naknadna pamet pa govore kako je to neizdrživo. Kad im je politički odgovaralo priklonili su se tom sistemu bez trunke otklona ili makar analize, a danas naknadna pamet i “kuku-lele” i što ćemo sad. Sada bi da vrate doprinose, ali je pitanje kako, pod kojim uslovima, kome da idu na teret. Zdravstvo je na više nivoa kolabiralo, a problemi sa nedostatkom ljekova su vrh ledenog brijega.
Sagovornik CdM-a, funkcioner SD-a i bivši direktor FZO Sead Čirgić, upozorava da je šteta učinjena, ali da se mora vidjeti kako je sanirati.
“Slažem se da je doprinose za zdravstveno osiguranje nužno vratiti i kao što sam ranije rekao što se to prije uradi to bolje, jer je to jedini garant stabilnosti zdravstvenog sistema i posredno javnih finansija. Zarade se ne smiju dirati! Ne smiju se ni selektivno uvoditi doprinosi po platnim razredima, jer je osnovna premisa doprinosa solidarnost i jednakost, a to znači da svi solidarno izdvajamo određeni procenat od zarada, a imamo jednak pristup zdravstvenom sistemu. Nadam se da se opet neće izvoditi eksperimenti, jer kao što vidimo skupo koštaju i teško ih je popravljati. Doprinose treba uvoditi postupno kroz srednjoročni period, jer ih više nije moguće vratiti odjednom na pređašnje stanje, a da nema ozbiljnih posljedica po privredu. Takođe, zahvaljujući Programu Evropa sad neophodno je povećati iznos participacije za sve vrste zdravstvenih usluga. U ovom momentu cijenim da zbog uništenih javnih finansija nije moguće drugo uraditi kako bi se ublažile negativne posljedice programa Evropa sad”, jasan je Čirgić.
Ugroženi djeca, penzioneri, najteži pacijenti
Podvlači Čirgić da zdravstveni sistem već cijelu godinu otežano funkcioniše sa brojnim problemima u misiji očuvanja života i zdravlja građana. Svakodnevne su informacije o nestašicama ljekova i medicinskih sredstava, otežanoj dostupnosti zdravstvenoj zaštiti, dugim listama čekanja. Ugrožene su, dodaje, najosjetljivije kategorije osiguranika, djeca, penzioneri, najteže oboljeli pacijenti.
“Jasno je sada svima da je ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje razlog tome. Rashodi za javno zdravstvo jedna je od najvećih i najbrže rastućih stavki potrošnje za sve vlade iako se neznaveni iz 42.Vlade iščuđavaju i pitaju kako to, imamo li više stanovnika i slične nebuloze. Pritisak za veću potrošnju za zdravstvo nastavit će se, zbog same ekspanzivne prirode zdravstvene potrošnje, ali u našem slučaju najviše zbog odluke da se sredstva namijenjena za zdravstveni sistem putem doprinosa bez ikakvog utemeljenja u održivost sistema preusmjere za povećanje zarada”, navodi.
Put u bankrot
Čirgić napominje da ovdje više nije samo riječ o urušenom zdravstvu već o rizicima po održivost javnih finansija koji su direktno vezani sa održivim zdravstvenim sistemom.
“To znači da je ukidanjem doprinosa kreiran neodrživ ne samo zdravstveni već i finansijski sistem koji državu vodi u bankrot. Osim toga pokrenuta je spirala javne potrošnje i svjedočima svakodnevnim zahtjevima svih sektora za povećanje zarada, donošenju niza populističkih zakona iz socijalne sfere kao i enormnom povećanju zaposlenih u javnom sektoru i državnim preduzećima, a sve bez realnog utemeljenja u rastu ekonomije”, ističe on.
Prema njegovim riječima, posljedice osjećamo kroz svakodnevne probleme u zdravstvu, prosvjeti, policiji i ukupno u javnoj upravi, privredi koja se sve više guši, a od koje valja uzeti da bi se namirila sva populistička obećanja i udovoljilo intenzivnim zahtjevima zaposlenih u javnom sektoru.
Upozorava da je danas svima jasno, i onima što su glasali za ukidanje doprinosa, da su javne finansije u bliskoj perspektivi (u ekonomiji je to period jedna – dvije godine) pred slomom.
“Svima, a možda i kreatorima iz Evrope sad. Tako smo od njih čuli zabrinutost zbog prijedloga Zakona o budžetu za 2023., gdje se naglašava da je planirana velika javna potrošnja i deficit budžeta, jer da podsjetim za sljedeću godinu se valja zadužiti cca.700 miliona eura. Rekoše kako je deficit budžeta bio mali do septembra. Tačno, a to samo znači da je PES kreirao budžet održiv za devet mjeseci. Kao da je neko drugi inicijalno kreirao toliku javnu potrošnju, kao da je neko drugi ukinuo doprinose, kao da je neko drugi predlagao populističke zakone”, podvlači sagovornik CdM-a.
Manipulacija
Takođe, napominje da se manipulativno upoređuje stopa inflacije u Crnoj Gori sa zemljama koje imaju svoju valutu, odnosno nisu dio euro zone.
“Situacija je drugačija, u Crnoj Gori je inflacija gotovo duplo veća u odnosu na države eurozone zahvaljujući PES-u. Na ovaj način želi se pobjeći od odgovornosti za haos koji imamo i koji nas tek čeka, a kojeg su u PES-u svjesni. Predsjednik PES-a osjetio je i zabrinutost za građane, jer sve propade bez njegovoga znanja i najavio nam da ne brinemo da će on iz ljubavi prema nama kupiti stan u Podgorici. Hvala predsjedniče Pokreta Evropa sad Milojko Spajiću što toliko brinete. Zaslužili ste jedan kaFućino”, poručio je Čirgić.