Ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje koje bi naredne godine, uz ostale mjere poreske reforme koje je najavio ministar finansija trebalo da dovede do značajnog povećanja prosječne plate je isuviše rizičan potez, objašnjava u razgovoru za portal Aktuelno bivši direktor FZO Sead Čirgić.
Ocjenjuje kako se nedostajuća sredstva mogu prikupiti jedino od građana kroz veće poreze i ostale namete.
“Moramo znati da je zdrastveni sistem skup i da zdrastvene usluge neko mora platiti, te je osnovno pitanje ko će ih platiti. Naravno da su to građani jer nedostajuća sredstva mogu se ubrati jedino od građana kroz veće poreze i ostale namete kao i prevaljivanjem u značajnoj mjeri troškova zdravstvene zaštite na građane ili smanjenjem postojećeg obima prava na zdravstvenu zaštitu i ostalih prava iz zdravstvenog osiguranja”, kaže Čirgić.
“Građani će iz svog džepa plaćati zdrastvene usluge”
”Ukoliko se ne obezbjede potrebna sredstva imaćemo poremećaj cijelog zdrastvenog sistema”, ocjenjuje Čirgić, dodajući da će to dovesti do slabije dostupnosti zdravstvene zaštite, dugih listi čekanja i jakog kumuliranja neizmirenih obaveza i sve većeg plaćanja zdravstvenih usluga iz džepa.
“Pretpostavljam da je predloženi model sugestija eksperata iz Svjetske banke koji su i u ranijem periodu predlagali isto, uz obećanje da će pružiti podršku, pretpostavljam kreditnu kad zagusti, ali sve analize koje smo radili govorile su da na ovom nivou ekonomskog razvoja to predstavlja veliki rizik i ugrožava izgrađenu sigurnost zdravstvenog sistema. Slično je pokušala 90. takođe na sugestije Svjetske banke Slovenija da bi se vratila na model doprinosa već 92”, smatra Čirgić.
“Dug će doći do istorijskog maksimuma”
Naš sagovornik je podsjetio da je Fond na čijem je čelu bio, predložio krajem 2016. godine, a Vlada usvojila program sanacija finansija u zdravstvu zahvaljujući čemu su prema njegovim riječima, uspijeli da u periodu 2016-2021 godine održe nivo neizmirenih obaveza na 40 miliona eura.
“Umjesto da vidimo brigu za obezbjeđenje dodatnih izvora prihoda koji bi doveli do stabilnog i održivog zdravstvenog sistema predlaže se ukidanje doprinosa kao jedinog garanta stabilnosti zdravstvenog sistema. Ove godine zbog kašnjenja kod usvajanja budžeta kao i nerealnog planiranja potrebnih sredstava i situacije sa pandemijom vjerujem da će doći do istorijskog maksimuma kada su u pitanju ukupne neizmirene obaveze Fonda za koje pretpostavljam da ukoliko ne bude intervencije MF biće iznad 80 mil.”, ističe Čirgić.
Naš sagovornik ističe da je nepoznanica šta ako se ne ostvare planirani prihodi iz progresivnog oporezivanja, a kako dodaje sklon je uvjerenju da se neće ostvariti.
“Progresivno oporezivanje nije svojstveno državama u tranziciji i brojne zemlje koje su ga uvele brzo su se vratile na proporcionalnu stopu jer nijesu ostvareni planirani prihodi. Naprotiv došlo je do pada ostvarenja u odnosu na period prije uvođenja, do pojave u značajnoj mjeri sive ekonomije, pada investicija jer je model destimulativan za investitore, i do porasta nezaposlenosti”, kaže Čirgić.
Iz kojeg god ugla da se posmatra zaključak je da predloženi model nije održiv, ocjenjuje Čirgić, dodajući da je jedina nepoznanica koji je motiv ovakvog prijedloga.
Podjećamo, ministar finansija u Vladi Crne Gore Milojko Spajić je 28. septembra u okviru programa koji je nazvao „Maršalov plan – Evropa sada“ najavio da će od 1.januara 2022. godine biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje.
A.P.