Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Čirgić: Serviranje tradicije koja to nije

Kaže i da je možda na prvi pogled neobično što se u knjizi o natprirodnim bićima u Crnoj Gori nalazi poglavlje o crnogorskim svecima, no riječ je o nasljednicima starih božanstava iz prethrišćanskoga perioda

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić objavio je studiju “Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca”. Za Pobjedu je govorio o novoj religioznosti kao novom sujevjerju, shvatanjima o zagrobnom životu koja se kod Crnogoraca ne uklapaju ni u jedan koncept tri aktuelne monoteističke religije, ulozi SPC i Jovana Cvijića u formiranju kulta Svetog Save na tlu Crne Gore.

On objašnjava da je odabrao baš ovakav naslov jer se u knjizi pominju različita bića od Dukljana i Đavola, preko Svetoga Ilije do vještica, vjedogonja i macarula, a riječ je o natprirodnim bićima koja su pripadala nekadašnjem sistemu vjerovanja, to je faktički religijski svijet Crnogoraca koji je nestao novim načinom života.

“Iako su formalno bili pravoslavni, katolici ili muslimani, njihova faktička religioznost slabo je izlazila iz toga svijeta koji je prikazan u ovoj knjizi. Novi način života, nažalost, počesto nije značio i civilizacijski iskorak no nekakvu novu religioznost ili novo sujevjerje, svejedno. Svakim danom se to sve više potvrđuje. Zašto Sveti Ilija, Đavo i Dukljan i drugi na jednome mjestu? Zato što pripadaju istome religijskome sistemu, koji je samo formalno primljen u svijet današnjih monoteističkih religija u Crnoj Gori. Ništa o tome slikovitije ne svjedoči od izreke: “Đaolu fala!”, koju sam zabilježio na terenu prije desetak godina”, kazao je Čirgić.

Uz natprirodna bića daje i prikaz zagrobnoga života, smatrajući to umjesnim, budući da neka od tih bića djeluju isključivo iz zagrobnoga života, poput recimo macarula i vampira, a nekima od njih moć prestaje odlaskom u zagrobni život.

“S druge strane, na osnovu prikaza zagrobnoga života može se jasnije uočiti predstava pojedinih natprirodnih bića. Prirodno, za prikaz zagrobnoga života jedan od najboljih izvora su usmene tužbalice, kojih je sačuvan veliki broj. A na osnovu onoga što je u njima sačuvano može se reći da se tradicijsko shvatanje Crnogoraca o zagrobnome životu ne uklapa u sistem ni jedne od tri velike monoteističke religije koje su podijelile današnju Crnu Goru”, dodao je Čirgić.

Kaže i da je možda na prvi pogled neobično što se u knjizi o natprirodnim bićima u Crnoj Gori nalazi poglavlje o crnogorskim svecima, no riječ je o nasljednicima starih božanstava iz prethrišćanskoga perioda.

“Oni su prikazani isključivo zbog toga što je kompletno njihovo djelovanje prethrišćansko. Oni u tradicijskim vjerovanjima nijesu dobri svetitelji koji čuvaju vaseljenski poredak, koji štite dobre i siromašne itd. Oni su nacionalni heroji, koji iz onostranosti nadgledaju svoj rod, svoju zemlju ili svoj kraj, a neki od njih čekaju pravi trenutak da se pojave kao osvetnici i zaštitnici svoje države i naroda. Zato sam izdvojio Sv. Vladimira Dukljanskoga, Sv. Ivana Crnojevića i Sv. Petra Cetinjskoga”, naveo je Čirgić.

Nije bilo riječi o Sv. Vasiliju Ostroškom ili Sv. Stefanu Piperskom jer, kako kaže, oni nemaju osobine prve trojice.

“Nijedan od tri pomenuta crnogorska sveca više nije prisutan u svijesti naroda u onome značenju u kojemu ga prepoznaje crnogorska tradicijska kultura. Nema sumnje da je propaganda kroz potonjih nešto više od sto godina njihov lik u brojnim predanjima zamijenila likom Sv. Save. A koliko je to tačno neka pokaže predanje koje kaže da se jednom pored Komova Sv. Sava vraćao iz zemlje Dukljanove u Rašku, pa, prolazeći pored jedne rječice naredio je da se konjima operu noge da ne bi u blagoslovenu zemlju Rasiju prenijeli ni trunke iz proklete zemlje Dukljanove”. Otuda i otada navodno toj rječici i ime Perućica. Za ovu je priliku sasvim nebitna etimologija imena pomenute rijeke kao i podatak je li to bio Sv. Sava ili je predanje njemu naknadno pripisano. Bitno je vjerovanje, očuvano kroz citirano predanje, da je s druge strane Perućice živio neki drugi narod, koji je znatno kasnije primio blagosloveni obred zemlje Rasije”, objašnjava dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve