Centar za građansko obrazovanje (CGO) predao je niz sugestija za izmjene i dopune Nacrta zakona o medijima i Nacrta zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore koje je Ministarstvo kulture i medija dalo na javnu raspravu. CGO napominje da ti tekstovi donose određena unaprijeđena rješenja, ali i neka koja predstavljaju korak unazad ili propuštaju prilika da važna pitanja riješe na način koji suštinski podržava slobodu i razvoj medija u Crnoj Gori.
“U dijelu komentara koji se odnose na Nacrt zakona o medijima, CGO cijeni da je neprihvatljivo da se mijenja vremensko određenje za uklanjanje komentara na portalima sa komentara koji imaju nezakonit sadržaj sa sadašnjih 60 minuta na 8 sati, jer to čitavu normu obesmišljava. Ukoliko mediji nemaju dovoljno kapaciteta da reaguju brzo po prijavi onda mogu zatvoriti prostor za komentare, umjesto da svjesno, radi veće čitanosti, doprinose ukupnom unižavanju kulture govora, širenju lažnih vijesti i kontaminaciji, a da pri tom oni ne snose odgovornost dok građani i građanke ostaju bez efektivne zaštite”, kazao je koordinator za razvoj, Damir Nikočević.
On je istako da je potrebno, uspostaviti i efikasniji sistem kontrole procesuiranja prijava komentara, a u čemu nadležno Ministarstvo kulture mora biti ključno.
Dalje, CGO snažno podržava predloženo rješenje da javni organi ne smiju da se oglašavaju na neregistrovanim/neevidentiranim medijima, i u tom dijelu predlaže da pored evidencije u nadležnom Ministarstvu to moraju biti registrovani subjekti, a što uključuje i transparentnost vlasništva.
“Mediji imaju pravo na svoju uređivačku politiku, ali i obavezu da poštuju zakonski okvir države Crne Gore, a institucije i javna preduzeća ne smiju biti izvor finansiranja onima koji ne posluju po crnogorskim zakonima. Treba napomenuti i da najveći dio takvih portala služi za najprizemnije obračune sa neistomišljenicima, dijeljenje dezinformacija, plasiranje uvreda i kleveta, a novac poreskih obveznika ne bi smio biti podrška za tako nešto”, naveo je Nikočević.
Ovaj zakonski tekst bi morao da doprinese povećanju produkcije u Crnoj Gori o temama koje su od značaja za njene građane i građanke, a to se može uraditi tako što će se dodjela sredstava iz Fonda za medijski pluralizam vezati za produkciju, odnosno da sredstva ne mogu dobiti mediji koji nemaju minimum 50% sopstvene produkcije i to sa temama iz Crne Gore. Takođe, dodjelu ovih sredstava treba vezati i za jačanje profesionalnih standarda pa oni mediji koji ih krše ne bi imali ni pravo konkurisanja.
“CGO ostaje i pri prethodnom stavu da se samoregulacija medija ne može finansirati iz budžetskih sredstava, jer je time pretvara u regulaciju, a ulaganje medija u samoregulatorne mehanizme i njihovu promociju je i ogledalo posvećenosti tih medija etičkim standardima”, dodaje Nikočević.
U pozitivnom okviru, CGO ukazuje da Nacrt zakona o medijima unosi definiciju novinara, naglašava značaj samoregulacije, uvećava sredstava za finansiranje medija za gotovo 120 odsto, ali i precizira određene kriterijuma i uspostavlja bolju kontrolu utroška tih sredstava. Takođe, CGO cijeni da je važno u crnogorskom kontekstu što je unaprijeđena zaštita novinara da ne može da trpi posljedice zbog drugačijeg mišljenja u odnosu na medij u kojem radi, ali i način na koji mogu štititi izvore.
“U komentarima na Nacrt zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore, CGO kao korak naprijed ističe vidi pooštravanje uslova za izbor generalnog direktora, ali i preciziranje potencijalnog sukoba interesa, a što je posebno važno imajući u vidu posljednji, kontroverzan izbor generalnog direktora RTCG-a. Pozitivno je i što su precizirani kriterijumi za izbor članova Savjeta iz NVO u dijelu referenci samih NVO, a posebno je važan dio oko obezbjeđenja sudske zaštite u slučajevima razriješenja člana Savjeta, što do sada nije bio slučaj”, ističe Nikočević.
Na drugoj strani, dodaje, CGO je na poziciji da Savjet RTCG ne treba koncipirati kao glomazan, jer to nije način da se obezbijedi pluralizam stavova, ali jeste pristup koji može dodatno usložiti funkcionisanje ovog tijela i stvoriti uvjerenje da svaka društvena grupacija treba da ima svog predstavnika čime se ograničava efektivnost Savjeta. Takođe, neprimjereno je da lična svojstva kandidata presuđuju prilikom izbora a ne profesionalne reference.
“Konačno, obesmišljava se čitav Nacrt zakona ukoliko se odmah po njegovom usvajanju ne pristupi izboru novih rukovodnih organa RTCG-a. Naime, novi zakonski tekst unosi nove kriterijume u vidu kvalifikacija i radnog iskustva članova Savjeta, kao i nova pravila za NVO kao predlagače, pa je nelogično da se odmah po usvajanju Zakona ne pokrenu postupci izbora novih rukovodećih organa u RTCG-u, a naročito imajući u vidu da jedan dio aktuelnog menadžmenta ne ispunjava uslove koje se predviđaju predloženim izmjenama zakona”, navodi Nikočević.
CGO cijeni da je obaveza Ministarstva kulture i medija, koji je nosilac ovog procesa, da pažljivo razmotri sve pristigle komentare i sugestije i obezbjedi sistemsko unaprijeđenje okvira i ambijenta za rad i djelovanje medija u Crnoj Gori, a koji bi bili u skladu sa najboljim međunarodnim standardima i praksama.