Petak, 19 Aprila, 2024
Rubrika:

Centar za ženska prava: Kada žene vode procese, vidimo pozitivne rezultate

''Kada ove žene vode procese , vidimo pozitivne rezultate. Zato vjerujem da je vrijeme da razmišljamo o preoblikovanju rodnog pitanja – da pored svijesti o nejednakom položaju žena u društvu, našu pažnju i društvenu raspravu usmjerimo na žensko liderstvo kao mogućnost za stvaranje boljeg društva za sve''

Centar za ženska prava je u četvrtak, 18. marta, uz podršku Britanske ambasade Podgorica i Fondacije Kvinna till Kvinna, organizovao Online panel diskusiju „Žensko liderstvo – prilika za društvene promjene”.

Panel diskusiju je moderirala izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, koja je u uvodnom dijelu rekla da su mnoge žene svoj društveni anagažman realizovale kroz civilno društvo, dosledno i hrabro se baveći temama od najvećeg društvenog značaja poput ljudskih prava , korupcije i oganizovanog kriminala, reforme pravosudnog sistema, zaštite životne sredine, zaštitom prava žena i marginalizovanih grupa, socijalne pravde, rasvjetljavanja i procesuiranja ratnih zločina, izgradnjom mira i građanskog društva.

“Kada ove žene vode procese , vidimo pozitivne rezultate. Zato vjerujem da je vrijeme da razmišljamo o preoblikovanju rodnog pitanja – da pored svijesti o nejednakom položaju žena u društvu, našu pažnju i društvenu raspravu usmjerimo na žensko liderstvo kao mogućnost za stvaranje boljeg društva za sve. Brojni su primjeri koji ukazuju na njegov potencijal, a neki su upravo ovdje danas, među nama”, rekla je.

Panelistkinje su podijelile svoja iskustva o izazovima na profesionalnom putu, kao i zapažanja o stanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori. Gošće Centra za ženska prava su govorile o predrasudama kada je u pitanju kompetentnost, pa i hrabrost da se kao žene bave profesijom koju su izabrale.

“Najveći izazov za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori i Ujedinjenom Kraljevstvu jeste rušenje rodnih normi – za muškarce i za žene. Kada žene dostignu liderske pozicije, izuzetno je važno pružiti im adekvatnu platformu i povećati njihovu vidljivost, kao inspirativne uzore za buduće generacije”, rekla je britanska ambasadorka, Karen Medoks.

Izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević je govorila o uzorima i motivaciji za bavljenje civilnim aktivizmom.

“Uvek su me inspirisali ljudi u čitavom svetu, koji su bili nesebični i koji su želeli da urade nešto za druge. Mislim da je taj prostor koji svi zajedno delimo u javnosti, pogotovo u civilnom sektoru, zapravo izraz te težnje da uradimo nešto više, što će sve naše živote unaprediti”, naglasila je Gorjanc Prelević.

Aktivistkinja za zaštitu životne sredine, Zenepa Lika je kazala da žene govore o temama koje nisu baš popularne.

“Koje želimo onako generalno tradicionalno da prećutimo. Mogu da kažem da su me crnogorske žene inspirisale da iskažem taj svoj unutrašnji akivizam, javno”, dodala je Lika.

U toku diskusije govorilo se o potrebi razbijanja stereotipa o rodnim ulogama, kao preduslovu za uspješno balansiranje privatnog i profesionalnog života, kao i velikom društvenom pritisku prema ženama u javnom prostoru. U tom smislu, istaknut je značaj kreiranja jednakih mogućnosti za žene i muškarce, koje bi omogućilo puno uživanje prava svake osobe da ostvari svoj potencijal, bez obzira na pol.

Gorjanc Prelević je naglasila da su u tom smislu posebno značajne izjave nosilaca javnih funkcija, koji ne smiju perpetuirati uvrežene partijarhalne steretipe o ulogama žena i muškaraca.

Novodi se da na primjeru posljednjih parlamentarnih izbora i post-izbornih političkih procesa, je jasno vidljiva neadekvatna zastupljenost žena u političkom životu Crne Gore. To predstavlja hronični problem kojem je neophodno posvetiti posebnu pažnju, kroz sprovođenje konkretnih mjera za jačanje političkog učešća žena.

“Nastaviću da razgovaram sa političkim liderima i da tražim njihovu jaču podršku ženama, posebno u politici”, istakla je ambasadorka Evropske Unije, Oana Cristina Popa.

Učesnice panela posebno su se osvrnule na sve učestalije slučajeve napada na žene u javnom i političkom životu Crne Gore, sa ciljem degradacije i diskvalifikacije po rodnoj osnovi, koji su naišli na jednoglasnu osudu.

“Sa panela je snažno poručeno da je na ovaj fenomen neophodno odgovoriti javnim solidarnom osudom, koji će poslati nedvosmislenu poruku da je takvo ponašanje neprihvatljivo”, piše u saopštenju Centra za ženska prava.

Koristeći se primjerima iz sopstvenog života, učesnice su govorile o svojim uzorima i ličnoj motivaciji da istraju na svom profesionalnom putu, značaju riješenosti i predanog rada, zahvaljujućih kojima su ostvarile dosadašnje profesionalne rezultate.

“Vjerujem da sam svojim radom uspjela da, na neki način, iako se nikad nisam bavila ženskim pravima «per se», pobijem neke predrasude , da su neki ljudi shvatili da smo svi mi ljudska bića koja imaju pravo, bez obzira na pol, da govore ono što misle. Mislim da je to značajno, da istovremeno, dok se sistemski, kroz zakone i javne politike mijenja situacija kad su u pitanju žene, svojim primjerom objasnimo drugim ženama da mi to možemo, da mi to umijemo, da mi to smijemo, da nisu samo muškarci ti koji smiju da rade ovakve poslove”, rekla je izvršna direktorica NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković.

Jedna od ključnih poruka učesnica panela, naročito generaciji mladih žena, jeste da se usude da žele i da vjeruju da mogu rezultatima svog rada da ruše stereotipe o rodnim ulogama i stvari mijenjaju na bolje, kao i da budu spremne na neuspjeh kao sastavni dio svog profesionalnog puta, kao šansu da iz njega nauče nešto novo.

Posebno je naglašen značaj ženske solidarnosti u borbi za unapređivanje rodne ravnopravnosti, izgradnju bolje i ravnopravnije budućnosti.

”Poruka za javnost je: Stavite pred izazov neku ženu, ona se neće slomiti, žene se neće slomiti, one su otporne, one su vrlo snažne. One su mnogo snažnije nego što bi neke naše muške kolege očekivale, pružite priliku ženama da budu za pregovaračkim stolovima, da doprinesu i pokažu svoju snagu”, zaključila je ambasadorka SAD, Judy Rising Reinke.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve