Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

CEDEM: Neophodno umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju ukupnog položaja RE populacije

Diskriminacija u području rada i zapošljavanja među RE populacijom jedan je od ozbiljnijih problema u Crnoj Gori, zbog čega je neophodno umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju njihovog ukupnog socio-ekonomskog položaja, kao i povećanje senzibilnosti većinske populacije, saopšteno na konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)

Diskriminacija u području rada i zapošljavanja među RE populacijom jedan je od ozbiljnijih problema u Crnoj Gori, zbog čega je neophodno umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju njihovog ukupnog socio-ekonomskog položaja, kao i povećanje senzibilnosti većinske populacije, saopšteno na konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Projektni koordinator CEDEM-a Matija Miljanić, pojasnio je da etničko distanciranje u odnosu na manjinsku populaciju nije samo socijalno-psihološko, već i značajno društveno, pa i političko djelovanje, a borba protiv diskriminacije traži društvenu i iznad svega političku volju i odlučnost.

„Diskriminacija u području rada i zapošljavanja među romskom i egipćanskom populacijom predstavlja jedan od ozbiljnijih problema u Crnoj Gori, a posljednja istraživanja o diskriminaciji upravo ukazuju na to da najviši stepen diskriminacije mjerimo u oblasti zapošljavanja“, rekao je Miljanić.

Prema njegovim riječima postoje tri ključna aspekta koja onemogućavaju pripadnike/ce RE populacije da se ravnopravno uključe u rad.

„Prvi se tiče samih pripadnika/ca RE populacije, odnosno njihovih kompetencija za rad, koje, obično, karakterišu nedgovarajuće obrazovanje, nedostatak znanja ili radnog iskustva, teškoće u prilagođavanju, motivacija i nizak nivo socijalne podrške. Drugi se tiče nedovoljno efikasne institucionalne podrške. Treći aspekt, ne manje važan, tiče se samih poslodavaca, a koji se ogleda u nedovoljnoj informisanosti o postojećim mjerama – olakšicama i subvencijama u slučaju zapošljavanja ove populacije“, objasnio je Miljanić.

Neophodno je, kako je kazao, umrežavanje svih institucija koje doprinose poboljšanju ukupnog socio-ekonomskog položaja RE populacije u Crnoj Gori, kao i unapređenje profesionalnih znanja i vještina stručnih radnika u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, centrima za socijalni rad i lokalnim biroima rada.

„Potrebno je stvaranje socijalno-odgovornog ponašanja preduzeća prema pripadnicima/ama RE populacije kroz razbijanje postojećih stereotipa, pružanje teorijskog i praktičnog znanja pripadncima/ama RE populacije o pravima koja im pripadaju, povećanje senzibilnosti prema RE populaciji od strane većinske populacije“, naveo je Miljanić.

Najviši stepen diskriminacije u Crnoj Gori izražen je prema Romima 36.2 odsto, pokazalo je istraživanje CEDEM-a o obrascima i stepenu diskriminacije u Crnoj Gori, koje je urađeno u saradnji sa Evropskom unijom i Savjetom Evrope.

„Strategija za socijalnu inkuluziju Roma i Egipćana 2016-2020 govori da je 83 odsto RE populacije nezaposleno, dok 33 odsto njih nije zainteresovano za zapošljavanje“, naveo je Miljanić.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer, podsjetila je da je novi Zakon o radu stupio na snagu u januaru ove godine i da je tu predviđena značajna novina u pogledu tereta dokazivanja.

„Naime, u slučaju da imamo lice koje je kandidat za zapošljenje ili se radi o zapošljenom licu, ili o licu kome je prestao radni odnos, ali je pokrenuo postupak za zaštitu zbog toga što smatra da je prestanak radnog odnosa bio posljedica diskriminacije, predvidjeli smo da će teret dokazivanja biti na poslodavcu“, objasnila je Simović Zvicer.

Ono što je obaveza lica koje pokreće postupak zaštite je da iznese činjenice koje mogu ukazivati da je potencijalna žrtva diskriminacije.

„To je zapravo najznačajnija novina. Važeći Zakon o zabrani diskriminacije nije usklađen sa ovom direktivom, ali prema informacijama koje imam u toku su izmjene Zakona o zabrani diskriminacije, pa će i on biti usklađen. Prije 7. januara ove godine, u slučaju diskriminacije lice je trebalo učiniti vjerovatnim da je potencijalna žrtva diskriminacije. Ovo da učini vjerovatnim podrazumijeva da lice, ipak, preduzma određene dokazne radnje. Sada, samo iznosi činjenice“, pojasnila je Simović Zvicer.

Predstavnica CEDEM-a Dijana Bošković, kazala je da je projektom proširena lista postojećih članova mreže lokanih koordinatora za borbu protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova.

„Takođe, izrađen je Vodič o poslovanju u duhu nediskriminacije čija je autorka upravo gospođa Simović-Zvicer. Održana je i dvodnevna obuka za predstavnike/ce Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, centara za socijalni rad i predstavnika lokalnih samouprava iz Herceg Novog, Nikšića i Bijelog Polja. S obzirom na važnost uključivanja poslodavaca održan je jednodnevni trening za poslodavce iz pomenutih opština, a o značaju suzbijanja stereotipnog ponašanja prema ranjivim grupama“, navela je Bošković.

Dodala je da su organizovane i tri radionice za nezaposlena lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao i za žrtve nasilja u porodici.

U pitanju je posljdenja konferencija, u okviru projekta ”Do socijalne, kroz ekonomsku sigurnost i jednakost svih”, koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve