Medijski prostor Crne Gore je početkom 2020. godine bio meta organizovanog širenja medijskih manipulacija sa ciljem uticanja na događaje vezane za usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističe CDT u svom rezimeu januarske dezinformacione kampanje vezane za ovaj zakon.

Ilustracija

“Ovo je najintenzivnija od četiri velike kampanje ovog tipa u prethodnih 18 mjeseci. Državne institucije su u procesu suprotstavljanja ovim kampanjama napravile nekoliko propusta i pogrešnih koraka i na taj način, svjesno ili ne, bile dodatni vjetar u leđa za nove dezinformacione kampanje protiv Crne Gore. Ovo je otvorilo legitimno pitanje da li je ponašanje institucija zapravo “lov u mutnom” i pokušaj uticanja na rad medija?”, ističe se u istraživanju Dragana Koprivice i Milice Kovačević.

Prema njihovim riječima, za razliku od prethodnih kampanja dezinformisanja, ovu karakteriše i intenzivnije uključivanje ne samo privatnih medija već i javnih servisa koji su, “prateći” događaje u Crnoj Gori, u nju uključili visoke državne i crkvene funkcionere iz Srbije, a povremeno i iz Bosne i Hercegovine i Rusije.

“U širenju ovih manipulacija su učestvovali medijski akteri unutra i izvan Crne Gore, ovoga puta ne samo u online već i u tradicionalnim medijima”, navode Kovačević i Koprivica.

Primjećuju da česta izloženost dezinformacijama godinama unazad, nije pokrenula crnogorske institucije na akciju, već su i ovaj talas dočekale nespremne – bez strateškog pristupa i razvijenih procedura za ove prilike.

“Umjesto pripreme za ove kampanje, one su za sebe odabrale nesvakidašnju ulogu – da budu te koje “otkrivaju” lažne vijesti. Tako su mediji umjesto demantija od institucija dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad”, ukazuju u CDT-u.

AEM je, dodaju, u prošlosti neadekvatno reagovala na ove pojave i nije uticala na emitovanje spornih sadržaja.

“Nije, makar na kratko, zaustavila onaj dio kampanje koji se dešavao na televizijama koje se ne emituju iz Crne Gore. Nije stvorila jasnu pravnu osnovu da spriječi emitovanje sadržaja koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbjednost. Nedostatak reakcije otvorio je pitanje o postojanju političkog interesa vlasti da se ovi sadržaji emituju, kao i da li je dosadašnje djelovanje AEM-a na ovom polju bilo u skladu sa javnim interesom?”, pitaju u CDT-u.

Prema njihovim riječima, institucije koje pripadaju represivnom aparatu (policija i tužilaštvo) su otišle korak dalje i napravile još veću grešku, i opredijelile se za hapšenja pojedinaca pod optužbama za širenje panike i prenošenje lažnih vijesti.

“To što nam nedemokratski akteri i protivnici zapadnih vrijednosti pokušavaju podvaliti nacionalizam, šovinizam, što nas vrijeđaju ili izazvaju tenzije i sl, ne daje nikome za pravo da im se neprimjereno i nedemokratski suprotstavlja – postoji samo jedan put – jačanje pravila, procedura i nezavisnih institucija… I još nezavisnijih medija”, ističu u CDT-u.

Poručuju da je vrijeme za akciju jer će naredna kampanja ovog tipa brzo doći.

“Usvojimo konačno medijske zakone sa maksimalnim stepenom konsenzusa. Okupimo ekipu ljudi koja zna kako se demokratska društva boreprotiv medijskih manipulacija. Napravimo kalendar djelovanja i odmah počnimo raditi – jednu po jednu važnu stvar”, navode u CDT-u.

Oni su pozvali nadležne da pripreme strategiju.

“Mijenjajmo zakone u ovoj oblasti, uz maksimalnu zaštitu prava na slobodu izražavanja, onako kako to rade demokratske države. Pripremimo podzakonske akte koji će definisati procedure suprotstavljanja ovim pojavama bez mogućnosti zloupotreba. Pripremimo intenzivne kampanje podizanja nivoa medijske pismenosti građana. Dajmo ingerencije nezavisnoj instituciji da efikasnije vodi ovu borbu. Budimo dobar primjer drugima, a ne podstrek za opravdanje novih kampanja”, poručuju u CDT-u.

0 0 vote
Article Rating
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments