Ministar odbrane je kazao i da je naša zemlja već u prvoj godini članstva imala za 250 odsto veći priliv direktnih stranih investicija iz zemalja članica NATO, ali i da je planirano da resor kojim rukovodi tokom 2019. ostvari prihod do pet miliona eura od prodaje viška naoružanja.
“Konkretan primjer NATO sistema kolektivne bezbjednosti je zaštita našeg vazdušnog prostora od strane NATO saveznika. Govorim o misiji AIR policing, koja je počela na godišnjicu članstva u Alijansi. Tu misiju za naše potrebe obavljaju Italija i Grčka, po modelu koji se već primjenjuje na vazdušni prostor Albanije i koji se pokazao vrlo efikasnim”, kazao je Bošković.
Drugo, dodaje on, članstvo omogućava Crnoj Gori da ravnopravno učestvuje u procesu kreiranja globalne bezbjednosne politike, da odlučuje o ciljevima od zajedničkog interesa i sredstvima pomoću kojih će se oni postići.
“Crna Gora članstvom u Alijansi zadržava svoj puni suverenitet jer taj savez ne može donijeti odluku koja bi bila u suprotnosti ili protiv nacionalnih interesa neke od saveznica. Članstvom se ne gubi ništa, jer se odluke donose konsenzusom, a aktivnosti su vođene principom solidarnosti”, naveo je Bošković.
Region je i dalje pun neriješenih pitanja i samim tim pun izazova. Bošković je uvjeren da se problemi u okruženju ne mogu reflektovati na Crnu Goru.
“Istorijski dogovor između Republike Sjeverne Makedonije i Grčke je najbolji dokaz da ne postoje „nerješivi” problemi, već da je za rješavanje određenih pitanja potrebna jasna i odlučna politika i dovoljno hrabri lideri da tu politiku sprovedu. Uvjeren sam da su evropske i evroatlantske integracije zemalja Zapadnog Balkana najbolji garant stabilnosti ovog regiona, a integracijski procesi doveli bi do mogućnosti mirnog rješavanja otvorenih pitanja. Crna Gora je suverena i nezavisna država i veliki zagovornik politike otvorenih vrata, ali prihvata i drugačija mišljenja. Budući da su većina zemalja regiona zagovornici i učesnici u zajedničkim misijama pod okriljem NATO-a, EU-a ili UN-a, odnosno da su im slični vodeći spoljnopolitički interesi, nema prostora za bojazan za negativne refleksije na mikro nivou”, uvjeren je Bošković.
Bezbjednosni izazovi u regionu su, ističe on, identični onima sa kojima se suočava šira međunarodna zajednica hibridne prijetnje, migracije i nasilni ekstremizam.
“U slučaju Crne Gore, hibridne prijetnje su najizraženije i zahtijevaju najveću posvećenost. Međutim, kroz odlučnu politiku i snažnu podršku saveznika i partnera, Crna Gora uspijeva da na adekvatan način odoli svim spoljnim uticajima i štetnim metodama kojim pribjegavaju njihovi tvorci. Svakako da tome najviše doprinosi činjenica da smo od juna 2017. godine dio najmodernijeg vojno-političkog saveza današnjice. Uvjeren sam da se problemi u okruženju ne mogu reflektovati na Crnu Goru, kako zbog uređenosti institucija sistema, tako i zbog činjenice da smo dio Sjevernoatlantskog saveza”, kazao je Bošković.
Nakon Tirane i Beograda, i u Podgorici su aktuelni protesti. Traže se ostavke i vlada građanskog jedinstva. Bošković proteste u Podgorici vidi kao legitiman vid izraza nezadovoljstva, ukoliko protiču u mirnim i demokratskim okolnostima i bez upliva raznih političkih interesa sa strane.
“Međutim, u datom primjeru izostaju konkretni socijalni zahtjevi, te samim tim se gubi i karakteristika građanskih protesta. Protesti u Crnoj Gori, čini se, imaju najsnažniji ton političke obojenosti i ponajmanje naklonosti nacionalnim vrijednostima i identitetu, te stoga na našim ulicama subotom nije bilo niti jedne nacionalne zastave, što nije slučaj u Beogradu ili Tirani”, kazao je Bošković.
Takođe, dodaje, ove proteste karakteriše apsolutna politička disperzija glavnih aktera oko državno pravnog statusa Crne Gore i aktuelnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje.
“Međutim, ono što je ipak zajedničko nosiocima ovih protesta, jeste preuzimanja vlasti sa ulice, lične i porodične uvrede, prijetnje i jedan novi nivo političke nekulture. Uzrok se sigurno krije i u odsustvu sposobne opozicije koja se smatra snažnom i vičnom da se na parlamentaran način izbori sa vlašću koju osporava, što sve zajedno prilično škodi ukupnoj slici stabilnosti regiona, kome je prije svega potreban dalji ekonomski rast i povoljan poslovni ambijent koji, kao takav, garantuje sigurnost i bezbjednost aktuelnim i potencijalnim stranim i domaćim investitorima. Predsjednik države i predsjednik Vlade više puta su naglasili da su njihova vrata otvorena za fer politički dijalog u okviru institucija, ali je spremnost druge strane izostala. Sve u svemu, izborna volja građana je demokratski princip koji se mora poštovati”, naveo je Bošković.