Zabrinjavajući rezultati Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori od 2015. do 2020. godine, ali i brojni problemi na koje ukazuju učenici poput nedovoljne digitalne pismenosti, nepravednog ocjenjivanja, kao i isticanje važnosti ocjene, a ne stvarnog znanja, pokazuju da nam je potrebna sveobuhvatna reforma obrazovnog sistema, ocijenili su sagovornici Televizije E u emisiji „Tema“.
V.d. direktorica Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović podsjeća da je prethodnih godina bilo pokušaja izmjena pojedinih zakona, ali napominje da treba promišljati sveobuhvatnije.
„Kada govorimo o sveobuhvatnoj reformi, prvo govorimo o valjanoj analizi. Reforma ne podrazumijeva samo rad na unaprijeđenju infrastrukture. Ona podrazumijeva i ozbiljan pristup ljudskim resursima. Kada govorimo o nastavnom kadru, potrebna je podrška onima koji treba da sprovode reformu. Mladi su danas napredni i mnogo brže stižu do informacija i moramo se novim i drugačijim generacijama prilagoditi. Moramo i zajedno doći do rješenja, što znači da moramo razviti povjerenje između onih koji kreiraju i onih koji sprovode politike obrazovanje, kao i između nastavnika i učenika i roditelja i nastavnika. Dakle, prvo valjana analiza, a sljedeći korak je reforma“, navela je Bojanić Lalović.
Na trenutno stanje u obrazovanju, navodi Bojanić Lalović, uticala je i politička situacija prethodnih godina.
„Mi smo posljednjih godina svjedoci političkog populizma, revanšizma. Bila je važnija smjena direktora obrazovnih ustanova, a zanemareni su bili učenici“, istakla je Bojanić Lalović.
Ivana Ceković iz UNICEF-a, takođe, ističe da je sveobuhvatna reforma neophodna, sa ili bez političke volje.
Ona podsjeća da je analiza koju su sproveli UNICEF i Ministarstvo prosvjete pokazala da je akcenat na problemu sa infrastrukturom.
„Dvoje, troje djece pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nedovoljna i posebno je zabrinjavajuća situacija u centralnom i južnom regionu i u urbanim sredinama. Svakodnevno se suočavamo sa prebukiranošću vrtića i škola, ali analiza nam je dala konkretne podatke i dala pravac kojim treba da idemo“, navela je Ceković.
Osim toga, analiza je ponovo ukazala na loše rezultate PISA testiranja koje je pokazalo da naši učenici kasni dvije akademske godine u odnosu na vršnjake iz zemalja OECD-a.
„Veliki broj učenika i nakon devetogodišnjeg školovanja ostaje funkcionalno nepismen. Ističe se i izuzetno nizak nivo pravičnosti obrazovanja. To znači da djeca koja pripadaju najranjivijim grupama imaju lošija obrazovna postignuća. Tu je i neadekvatna opremljenost digitalnom opremom“, navela je Ceković.
Učenica Stručne medicinske škole Jelena Jovanović, takođe, svjedoči da je problem crnogorskog obrazovanja i nedovoljna digitalna pismenost, koja je danas neophodna.
„Što se tiče načina učenja, nas profesori nijesu učinili kako da treba da učimo, da treba da učimo sa razumijevanjem, da nije bitna samo ocjena. Međutim, sistem je taj koji nas tjera da samo učimo za ocjenu. Najbitnije je upisati se na dobar fakultet za šta su vam potrebne dobre ocjene. Kada je riječ o eksternoj maturi, pitam se da li ljudi misle da je to stvarni dokaz onoga što mi stvarno znamo. Mislim da nije, dosta učenika će prepisati i snaći se na različite načine“, kaže Jovanović koja smatra da bi trebalo uvesti prijemne ispite za upis na fakultete.
„Sistem mora da se promijeni, način predavanja gradiva i generalno plan rada mora da se promijeni. Da se ubaci ono što je nama zaista potrebno, a da se izbace neke nepotrebne stvari koje nam nikada neće ni trebati“, ističe Jovanović.
Napominje i da je problematično što pojedini profesori nude privatne časove pored redovne nastave.
„Profesori koji dobro predaju, za njihove predmete učenici ne idu na privatne časove. Krivica je i do učenika i do roditelja, koji kod kuće nedovoljno rade sa djecom“, kazala je Jovanović.
Bojanić Lalović da ovakvi primjeri zabrinjavaju.
„Važno je da se učenici povodom problema obrate putem učeničkih parlamenata. Kada je riječ o podršci koje nastavnik pruža, ima brojnih pozitivnih primjera. Zabrinjavajući su primjeri da profesori pozivaju na privatne časove jer ne mogu da obuhvate sve u 45 minuta. Takve slučajeve treba sankcionisati“, dodaje Bojanić-Lalović.