Oblast slobode medija kao temelj demokratskih procesa u Crnoj Gori koncipirana je shodno strateškim ciljevima pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji, kao i mehanizmima institucionalnog unapređenja na principima slobode izražavanja i koncepta nezavisne regulacije i samoregulacije medijske industrije, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović danas u Skupštini, predstavljajući Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG i Predlog zakona o medijima.
Bogdanović je saopštio da je postignut visok nivo usklađenosti stavova Vlade, medijske zajednice, nacionalnog javnog emitera i civilnog društva, konkretno u dijelu centralnih instituta Predloga zakona o RTCG. U tom kontekstu, na predlog civilnog sektora iz Predloga zakona brisan je institut Ugovora o pružanju javnih usluga između Vlade i RTCG, te institut Upravnog finansijskog odbora, kao nadzornog tijela u odnosu na finansijsko poslovanje RTCG.
“U cilju dodatnog snaženja pitanja konflikta interesa članova Savjeta RTCG, na predlog civilnog društva, sa dvije na tri godine, povećan je period u kojem politički funkcioneri, poslanici i odbornici ne mogu imati članstvo u Savjetu RTCG. Imajući u vidu veličinu marketinškog tržišta, te činjenicu da je obezbijeđeno stabilno i održivo finansiranje RTCG, u cilju podrške medijskom pluralizmu na predlog medijske zajednice definisana je potpuna zabrana emitovanja oglasa i telešopinga RTCG u najgledanijem terminu, tj. od 20 do 22 časa”, kazao je ministar.
Poručio je i da je na državi da normativno definiše garancije nezavisnosti javnog servisa, dok je implementacija Zakona na Savjetu RTCG kao nadzornom organu upravljanja i kontroloru rada RTCG, sa jasno definisanim mandatom i uz poštovanje menadžmenta i uredničke nezavisnosti.
“Posebno je na menadžmentu, koji u cilju javnog interesa kroz program RTCG treba da zadovoljava interese najšire javnosti u oblasti informisanja, uz obezbjeđenje poštovanja i promociju osnovnih ljudskih prava i sloboda, pluralizam društvenih i socijalnih ideja, te unapređenje kulture javnog dijaloga i poštovanja jezičkih razlika“, istakao je Bogdanović.
On je ocijenio da je svaki razgovor na temu medija, prirodno i adekvatan razgovor o demokratskom uređenju društva u kome je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo. Podsjetio je da su kapitalni instituti, prvi put definisani Predlogom zakona o medijima ne samo u Crnoj Gori, već i regionu, prepoznati kao iskorak u medijskoj oblasti koja neprestano tehnološki evoluira.
“Ovo se odnosi na formiranje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, transparentnost medijskog vlasništva kroz obavezu impresuma i objavljivanja osnovnih podataka o svim vlasnicima do pet odsto udjela u upravljačkim pravima, transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, uključujući i oglašavanja državnih organa u medijima, zakonsko prepoznavanje medijske samoregulacije u vidu eksterne i interne samoregulacije i finansiranje u okviru Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, definisanje online medija kao tradicionalnih medija, definisanje odgovornosti osnivača internetske publikacije za objavljivanje komentara treće strane”, saopštio je ministar.
Naglasio je da je u okviru dijaloga sa medijskom zajednicom i civilnim sektorom postignuta potpuna saglasnost oko definisanja zaštite izvora informacija.
“U dijalogu sa medijskom zajednicom i civilnim sektorom u okviru Saveza za Evropu, usaglašeno je da se u okviru instituta zaštite izvora informacija briše osnov izuzetka otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom pet godina ili više, čime se sužavaju osnovi izuzetaka na zaštitu interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja. Ovim konsenzusom, pravo zaštite izvora informacija se povećava, dok se izuzeci sužavaju. Podsjetiću da velike evropske demokratije, kao i Preporuke Savjeta Evrope, zaključno sa Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, predviđaju legitimna organičenja prava na slobodu izražavanja, tj. izuzetke u odnosu na pravo na zaštitu izvora informacija. Ovim činom Crna Gora pokazala je predano opredjeljenje da bude jedna od naprednih demokratija koje imaju poseban osjećaj za pitanja medijskih sloboda”, kazao je Bogdanović.
Osim već pomenutih instituta, kako je istakao, zakon sadrži odredbe koje se odnose na zaštitu ugleda novinara, kojom se ne može novinar staviti u nepovoljan položaj ukoliko odbije da napiše medijski sadržaj koji je suprotan zakonu i Kodeksu novinara, te isključenje odgovornosti za štetu ukoliko je novinar postupao u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom, pretpostavku nevinosti, zabranu govora mržnje, zaštitu djece i maloljetnika, pravo na ispravku i odgovor, čuvanje i pravo na uvid u medijski zapis.
Ministar je napomenuo i da je opravdano očekivanje da će takav zakonski tekst biti iskorak u demokratskom društvu.
“Prirodna su očekivanja crnogorskog društva da se shodno demokratskim standardima, mediji rukovode, izvještavaju i samoregulišu praksu balansom između kategorija, pojmova, praksi i standarda, slobode i odgovornosti u primjeni principa prava javnosti da zna, pozivajući se na preporuke godišnjih izvještaja Evropske konvencije po kojem upućuju na snaženje mehanizama samoregulacije”, zaključio je Bogdanović.