Iz Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje saopšteno je da su jutros počela zaštitna arheološka istraživanja na gradskom trgu u Bijelom Polju, u skladu sa zakonom i dogovorom između Medžlisa i nadležnih institucija.
U toku istraživanja, kako navode, arheolozi su naišli na ploče i zid koji predstavljaju dio neke cjeline.
“O svim daljim informacijama javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navedeno je na Facebook stranici Medžlisa uz napomenu da ta institucija prati istraživanja.
Tokom izgradnje fontane na trgu je 4. juna pronađena ploča sa natpisom ,,Od vakufa Hadži Danuše“. Ustanovljeno da se radi o ploči koja je stajala na česmi – šadrvanu koji je 1771. godine izgradio Abdi-paša.
Medžlis Islamske zajednice i Opština su nakon toga postigli dogovor da se radovi obustave a da dalje aktivnosti preuzme Uprava za zaštitu kulturnih dobara u cilju potpunog arheološkog istraživanja, na cijelom prostoru vakufa.
Iz Medžlisa podsjećaju da je Abdi-pašin vakuf bio jedan od najvećih u Bijelom Polju.
“Za ovaj vakuf je postojala vakufnama koja je datirana na 6. šaban 1185. hidžretske godine (13. novembar 1771. godine). Tekst vakufname je glasio: da se dovede voda i napravi sedam česama u varoš Bijelo Polje na sedam različitih mjesta. Za ovu potrebu uvakufljen je han sa 15 dućana i kirijom od 72 groša. Vakuf je funkcionisao sve do Drugog svjetskog rata. Kako se imovina vakufa nalazila na atraktivnoj lokaciji tako je vakufska uprava još 1912. godine započela izgradnju još jedne zgrade na zemljištu vakufa. Gradnja je prekinuta zbog izbijanja ratova (prvo Balkanskog, a onda Prvog svjetskog rata), a nastavljena 1926. godine a nema podatke kada je tačno završena”, navode iz Medžlisa.
Naglašavaju da se taj vakuf razlikovao od ostalih u Bijelom Polju po tome što se dio sredstava davao za održavanje vodovoda i platu vodovođi.
“U islamu voda ima posebno značajno mjesto, tako da nema nikakve sumnje da je Abdi- paša ovim vakufom riješio jedan veliki problem građana Bijelog Polja u tom vremenu. Nažalost, o njegovom identitetu, položaju, obrazovanju, porodici, ne znamo ništa. Ono što je nesumnjivo jeste da je po do sada dostupnoj arhivskoj građi, a i sam natpis na pronađenoj tabli, potvrđuje da je Abdi-paša bio jedan od najvećih dobrotvora u istoriji Bijelog Polja. Ovo treba biti podsticaj institucijama da se intenziviraju istraživanje naše prošlosti jer pronađena tabla je kulturno dobro svih građana Bijelog Polja i Crne Gore”, poručuju iz Medžlisa Islamske zajednice.