Pitanje Srba u regionu, a naročito u Crnoj Gori, glavna je tema u Srbiji u posljednjih godinu dana. Ne samo zvanična Srbija već i čitavo društvo bilo je fokusirano na zbivanja u Crnoj Gori kao da se radi o unutrašnjo-političkom pitanju, a tako će se tretirati i predstojeći popis stanovništva najavljen za 2021, kazao je za Antenu M istoričar Milivoj Bešlin.
“Očekujem da će Srbija biti vrlo aktivna kad je riječ o popisu u Crnoj Gori i ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Ona i dalje odbija da se posveti svom razvoju i problemima kojih ima najviše od svih. Tu nema nikakve tajne – Vučić, njegovi ministri, Dodik, opozicioni lideri, mediji – režimski i opozicioni, uticajni nacionalistički intelektualci – svi su fokusirani na taj popis”, naveo je Bešlin.
Cilj je, kaže, jasan – povećati broj Srba, smanjiti broj Crnogoraca. A u prilog će im, siguran je, ići i činjenica da su taj naum već ostvarili u Srbiji.
“Ono što ide u korist srpskog nacionalizma jeste da je u Srbiji, u periodu od 1991. do 2011, desetostruko smanjen broj Crnogoraca”, smatra srpski istoričar.
Slijed događaja, vjeruje on, jasan je: povećati broj Srba u Crnoj Gori, predstaviti Crnu Goru kao srpsku državu i onda je dalje uključivati u projekat koji se sad naziva “srpski svet”.
“U konačnici, cilj je skršiti državnost Crne Gore, da bi Srbija dobila izlaz na more”.
Za Bešlina nema sumnje da će uticaj Srbije, kad je posrijedi ovo pitanje, biti značajno olakšan sa formiranjem nove vlade.
To je vlada koju, kako navodi, tvore izborni pobjednici koji su, prije svega, pod uticajem vlasti u Beogradu, SPC i Amfilohija Radovića.
“Njihovi ciljevi su isti. Ne da neće biti otpora uticaju Srbije nego će djelovi te buduće vlade biti saveznik Srbije u pritisku na Crnu Goru tokom pripreme popisa”, smatra Milivoj Bešlin.
Mediji će, prema njegovim riječima, imati suštinski važnu ulogu i to je, primjećuje, tako od 90-ih godina.
“Personalni nosioci vlasti u Srbiji su se mijenjali, ali njihovi ciljevi prema Crnoj Gori ostali su isti. Mediji su samo bili pješadija koja bi trebalo da otvori prostor za takvu politiku”, kazao je naš sagovornik.
Mediji u Crnoj Gori, kako primjećuje, pomažu toj politici. Prosrpski i proruski su, prema njegovim riječima, peta kolona unutar same Crne Gore i oni su jasna pomoć zvaničnoj Srbiji.
Bešlin ne smatra da će predstojeći popis biti tačka sa koje nema povratka, ali, kako naglašava, vjeruje da može doprinijeti negativnom razvoju događaja – gubitku državnosti ili ugrožavanju identiteta.
“Ne mislim da će ovaj popis biti u tom smislu istorijski da će poslije njega da se sruši nebo na glavu i da će poslije njega da prestane da postoji Crna Gora ili crnogorski identitet. Ne mislim da će neposredno da izazove veliki potres, ali da bi mogao biti stepenik ka negativnom razvoju događaja, u smislu gubitka crnogorske državnosti ili ugrožavanja identiteta – to je moguće.
Dakle, ne bih sam popis posmatrao kao jedinu tačku od koje nema povratka, ali može da doprinese negativnom razvoju događaja narednih godina i decenija.”