Ambasadorka Austrije u Crnoj Gori Anna Janković smatra da značajan napredak, koji je naša zemlja postigla prethodnih godina, predstavlja izuzetno pozitivan signal ohrabrenja i za druge države u regionu.
Učlanjenje u NATO se, kako je u intervjuu za Vikend novine kazala Janković, generalno može posmatrati i kao potvrda o pripadnosti jedne države zajednici evropskih vrijednosti, koja državu kandidatkinju time približava EU, posebno u pogledu spoljnje i bezbjednosne politike.
Kada Crna Gora ispuni sve preduslove za pristup, trebalo bi da što je brže moguće, kako je navela Janković, nezavisno od napretka postignutog u drugim državama regiona u tom momentu, postane punopravna članica EU, za šta će dobiti podršku Austrije. Ambasadorka kao jedan od najvećih izazova regiona vidi povezanost, posebno mladih ljudi.
“Ne bi smjelo da se dogodi, da mladi iz regiona već poznaju nekoliko evropskih prijestonica, a da nikada nisu bili u susjednoj državi, udaljenoj samo nekoliko kilometara”, kazala je Janković.
VN: Austrija je nedavno preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Očekujete li da će Crna Gora, za vrijeme predsjedavanja Vaše zemlje, otvoriti i preostala dva poglavlja?
JANKOVIĆ: Austrija je spremna na otvaranje daljih pregovaračkih poglavlja za vrijeme njenog Predsjedavanja, ukoliko za to postoje uslovi. Smatram da prije svega važno Poglavlje 27 – o životnoj sredini, može biti otvoreno do kraja godine, za šta je već dao saglasnost čitav niz država članica EU, među njima i Austrija. Ipak, napredak postignut u pristupnim pregovorima se takođe mjeri i zatvaranjem daljih poglavlja. Preduslov za to je postizanje mjerljivog i održivog napretka u oblasti vladavine prava.
VN: Nekoliko puta ste javno saopštili da Crna Gora prednjači u procesu pregovora. Koliko je to značajno, ne samo za Crnu Goru, već i za region?
JANKOVIĆ: Značajan napredak, koji je Crna Gora postigla prethodnih godina i kome ima da zahvali na stečenom statusu predvodnika, takođe predstavlja jedan izuzetno pozitivan signal ohrabrenja i za druge države u regionu, koje iz toga vide da konkretan angažman ubire plodove svog rada. Takođe, i ostale države u Jugoistočnoj Evropi profitiraju od crnogorske konstruktivne dobrosusjedske i regionalne politike, pomenuću samo fleksibilnost koju je Crna Gora pokazala pri sklapanju Sporazuma o razgraničenju sa Kosovom. Pomenuti angažman pruža konkretan doprinos miru i stabilnosti u regionu, što se visoko cijeni od strane EU i posebno Austrije.
VN: Premijer Duško Marković saopštio je da je ambicija naše zemlje dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 do kraja godine. Šta Austrija, kao zemlja koja predsjedava EU, može učiniti da nam pomogne u ostvarenju tog cilja?
JANKOVIĆ: Napredak u oblasti vladavine prava je od odlučujućeg značaj za dalji uspjeh u pristupnim pregovorima. Austrija veoma pažljivo prati razvoj situacije na polju vladavine prava, te podržava taj proces shodno svojim mogućnostima. Nadamo se da će nam odgovarajući konkretan i održiv napredak omogućiti ispunjavanje privremenih mjerila napretka (Interim Benchmarks), te utvrđivanje zaključnih mjerila napretka (Benchmarks).
VN: Koliko članstvo u NATO olakšava put Crne Gore ka EU?
JANKOVIĆ: Pristup NATOu i pristup Evropskoj uniji su dva različita procesa. Pa ipak, možemo utvrditi da su države koje su danas članice EU u prošlosti najprije pristupale NATO-u. Češka Republika, Mađarska i Poljska su pristupile NATO-u 1999, a EU 2004, Rumunija i Bugarska su postale članice NATO-a 2004, a u EU su ušle 2007; Hrvatska se učlanila u NATO 2009, a u EU 2013. Generalno se učlanjenje u NATO može posmatrati i kao potvrda o pripadnosti jedne države zajednici evropskih vrijednosti, koja državu kandidatkinju time približava EU, posebno u pogledu spoljnje i bezbjednosne politike.
VN: Na nedavnoj debati o EU integracijama, koja je održana u Podgorici, rekli ste da će se Evropska unija suočavati sa dva glavna izazova – Brexitom i pregovorima za višegodišnji finansijski okvir. Šta je veći izazov i zašto?
JANKOVIĆ: Oba ova pitanja su od odlučujućeg političkog značaja za budućnost Evropske unije. Sada smo u završnoj fazi pregovora oko BREXIT-a, sa svakodnevnim novim obrtima. Pregovori bi trebalo da budu završeni do oktobra 2018. Austrija polaže nade u blagovremeni završetak pregovora, koji bi omogućio ratifikaciju od strane Evropskog parlamenta i Velike Britanije u predviđenom roku, budući da je istupanje iz Evropske unije planirano za 30. mart 2019. Ono što se već danas sa sigurnošću može reći, je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostati naš blizak partner i prijateljska država. Takođe, uspjeh pregovora o višegodišnjem finansijskom okviru za period nakon 2020. je od fundamentalnog značaj za budućnost EU. To je prvi od okvira za period nakon istupanja Velike Britanije, velikog neto-platiše u EU. Tom okolnošću će nastati značajna praznina od oko 10-13 milijardi eura godišnje. Sa današnje tačke gledišta je još teško procijeniti, koji će se od izazova na kraju pokazati ozbiljnijim za Evropu i za austrijsko predsjedavanje, jer će to zavisiti od razvoja pregovora u toku predstojećih sedmica i mjeseci. U oba slučaja će austrijski talenat u vođenju pregovora u svakom slučaju biti iskorišćen do krajnjih granica i mi ćemo pokušati da i ovdje zauzmemo poziciju neutralnog posrednika, po kojem smo uspjehu poznati već decenijama.
VN: Moto austrijskog predsjedavanja EU je „Evropa koja štiti“. Šta to konkretno znači? Koji će biti prioriteti tokom narednih pola godine zemlje čiji ste predstavnik?
JANKOVIĆ: Slogan “Evropa koja štiti” se prije svega odnosi na sljedeće tri oblasti: bezbjednost i migracije; obezbjeđivanje kompetitivnosti putem digitalizacije i što je najznačanije za ovaj region, stabilnost u susjedstvu, to jest dalje približavanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Kao što je naš kancelar Sebastijan Kurc nedavno ponovo potvrdio u Evropskom parlamentu, Austrija ostaje čvrsto posvećena pružanju podrške naporima svih šest država Zapadnog Balkana na putu prema punopravnom članstvu u EU, te će nastaviti rad na postizanju mjerljivih rezultata. Tako da će Austrija učiniti sve što je u njenoj moći da se ovaj proces nastavi.
VN: Da li Vaša izjava da će se Austrija zalagati da svih šest zemalja Zapadnog Balkana postanu članice EU na osnovu mjerljivih rezultata podrazumijeva princip regate ili ulazak u „paketu“?
JANKOVIĆ: Kao što je već pomenuto, mi smatramo Crnu Goru kao predvodnika među državama kandidatima za pristup. Kada Crna Gora ispuni sve preduslove za pristup, trebalo bi da što je brže moguće, nezavisno od napretka postignutog u drugim državama regiona u tom momentu, postane punopravna članica EU, za šta će dobiti podršku Austrije. VN: Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi u regionu i zašto?
JANKOVIĆ: Konektivnost predstavlja veliki problem. Ne bi smjelo da se dogodi, da mladi iz regiona već poznaju nekoliko evropskih prijestonica, a da nikada nisu bili u susjednoj državi, udaljenoj samo nekoliko kilometara. Upravo iz tog razloga je za vrijeme austrijskog predsjedavanja organizovano putovanje pod sloganom „Travel in Dialogue“, u okviru koga su po četiri predstavnika mlađe populacije iz svake od šest država regiona zajednički proputovali regiju Jugoistočne Evrope i održali sastanke sa donosiocima političkih odluka iz ovih država, na kojima su iznijeli svoje namjere. I takozvani Berlinski proces je, između ostalog, posvećen temi konektivnosti i drugim velikim izazovima u regionu. Tokom Londonskog samita održanog 10. i 11. jula su potpisana tri sporazuma na temu: ratnih zločina, nestalih osoba i dobrosusjedskih odnosa. Tema suočavanja sa prošlošću je od centralnog značaja, kojoj se svi umiješani akteri moraju posvetiti sa dužnom pažnjom, ciljnom orijentacijom te velikim angažmanom.
VN: Da li regionu prijeti migrantski talas i koliki je to izazov za Zapadni Balkan?
JANKOVIĆ: Migracije predstavljaju jedan od najvećih izazova za Evropu u cjelini, za EU i za ovaj region. Postoji puno pitanja koja zavređuju pažnju, i mi još nemamo odgovore na sve njih. Istovremeno, posebno ovo pitanje nam ukazuje na to koliko smo potrebni jedni drugima, te koliko je važna bliska saradnja. Ono što je takođe značajno u ovom kontekstu je i regionalna saradnja i ja sam sigurna da će Crna Gora nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u ovoj oblasti, kao što je to bio slučaj nedavno, kada je postignut dogovor o bližoj saradnji sa Albanijom po ovom pitanju.
VN: Da li je, prema Vašem mišljenju, EU dovoljno fokusirana na Zapadni Balkan i da li dovoljno pomaže države koje su aspiranti za članstvo u evropsku porodicu?
JANKOVIĆ: Evropska unija je potvrdila evropsku perspektivu država regiona u svojoj Strategiji proširenja u februaru, te Komisijinim izvještajima o napretku država, na Samitu u Sofiji, u zaključcima Savjeta donešenim krajem juna, kao i tokom brojnih zvaničnih posjeta visokih funkcionera EU prethodnih mjeseci. Možemo primijetiti jasan pozitivan stav EU prema proširenju. Sada nam preostaje da održavamo taj zamah. Do kada će ovaj proces biti završen će umnogome zavisiti od spremnosti država kandidata da implementiraju neophodne reforme.
Crna Gora može biti ekonomsko čvorište regiona
VN: Crna Gora je najmanja zemlja u regionu, i u ovom trenutku može se reći najstabilnija. Može li naša država postati glavno ekonomsko čvorište Zapadnog Balkana, ali i predvodnik regiona u evroatlantskim integracijama?
JANKOVIĆ: Mislim da je to i te kako moguće. Ostvarivanje te vizije leži u rukama odgovornih crnogorskih političara i društva. Jedan od projekata, koji mi je skrenuo pažnju u datom kontekstu je predloženo osnivanje međunarodnog Instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, iniciran od strane ministarke nauke Sanje Damjanović. Regionu je potrebno više sličnih inicijativa, a Austrija će ih podržati u okvirima svojih mogućnosti.
Čast je biti ambasadorka u Crnoj Gori
VN: Ko je Anna Janković? Mnogi u Crnoj Gori misle da ste iz naših krajeva.
JANKOVIĆ: Moje prezime potiče od mog supruga. Mi smo dugo živjeli u Beogradu, gdje sam upoznala i zavoljela cijeli region. Bila mi je velika želja da se vratim u Jugoistočnu Evropu, te je za mene velika čast i zadovoljstvo što imam priliku da predstavljam Austriju kao njena ambasadorka u Crnoj Gori.
izvor: Vikend novine