U knjižari Fraktura sinoć je predstavljeno je 14 kandidata koji su ostali u trci za prestižnu književnu nagradu Fric, a to su: Darko Cvijetić, Nataša Govedić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Almin Kaplan, Semezdin Mehmedinović, Mihaela Gašpar, Martina Mlinarević, Andrej Nikolaidis, Želimir Periš, Ivica Prtenjača, Ante Zlatko Stolica, Marina Vujčić te Andrija Škare, prenosi 24sata.hr.
I u četvrtom krugu prijavljenih proznih fikcijskih naslova za nagradu Fric (2019./20.), konkusiralo je više od 50 naslova, od čega je žiri u sastavu Vesna Degoricija, Jagna Pogačnik, Vlado Martek, Hrvoje Klasić, Igor Vikić i Biljana Romić izabrao širi izbor od 14 naslova.
Četrnaest jer je nekoliko naslova dijelilo isti broj glasova, pa je žiri odlučio ove godine proširiti širi izbor za jedan naslov.
I ovogodišnji izbor, očekivano, pokazuje snažnu dominaciju romanesknih ostvarenja. Zbirke pripovijedaka u izboru su samo dvije, “Fantomska bol” Marine Gudelj i “Blizina svega” Ante Zlatka Stolice. Među autorima šireg izbora s prvijencem imamo Antu Zlatka Stolicu, Marinu Gudelj i, u određenom vidu, pozorišnu kritičarku Natašu Govedić (ovo je njen prvi roman, uz knjige za djecu).
I u ovoj godini ponavlja se situacija da se prošlogodišnji dobitnik nagrade Fric, Darko Cvijetić, nalazi i u ovogodišnjem širem izboru. Regionalno gledajući, i ove godine pet autora živi u inostranstvu: Darko Cvijetić, Almin Kaplan, Semezdin Mehmedinović, Martina Mlinarević i Andrej Nikolaidis. Fraktura i Buybook imaju najviše naslova (svaki po tri) u širem izboru, a ostali su naslovi raspodijeljeni na Henacom (dva), VBZ (dva), Sandorf, Oceanmore, Jesenski i Turk te Disput.
Čini se da se ovogodišnjom konkurencijom ponajviše dosad udaljavamo od rata kao osnovne teme, premda su Darko Cvijetić, Almin Kaplan i Ivica Prtenjača izravno ili neizravno u dijalogu s predratnom, ratnom ili poslijeratnom zbiljom. To je dijalog otvoren i okrutan, bez zazora i s jasnom antiratnom čežnjom.
“Antiratna tematika likom je ovog neambicioznog i usamljenosti sklonog mladića dobila svoju komorniju, ali odličnu varijantu. Svaku od pukotina njegove psihe koja se iskazuje kroz monološko introspektivnu dionicu kojom je roman pisan, Prtenjača je precizno i temeljito obradio. Odredio ga je prema samom sebi, roditeljima, djevojci Ani, otočkoj zajednici, Zagrebu koji mu je dom i trenutnom društvenom kontekstu”, rekla je Jagna Pogačnik za djelo “Plivač” Ivice Prtenjače.
U istoriju nas vode Želimir Periš svojim epskim eksperimentom o vještici Gili te Marko Gregur životnom pričom, romansiranom biografijom izdavača, štampara i knjižara Vinka Vošickoga, koji je objavljivao djela Karla Maya, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže u trenutku u kojem se nakon “Obznane” to niko drugi nije usudio.
Romansiranjem vlastitog života i neposredne zbilje Semezdin Mehmedinović i Martina Mlinarević grade svoj krhko-snažni književni svijet.
“Prošle se godine vratio u Sarajevo i zaokružio na neki način svoju istoriju selidbi i temu povratka kući kojoj je posvetio neke od najboljih zapisa napisanih u egzilu”, rekao je žiri o knjizi “Ovo vrijeme sada” Semezdina Mehmedinovića.
Nataša Govedić uvodi nas u eksperimentalno istraživanje ljudskih, prijateljskih odnosa, autodestruktivnosti i agresije, mogućnosti oprosta.
Andrej Nikolaidis otvara pitanje mogućnosti bijega, odlaska iz vlastite civilizacije, iz crne rupe svijeta koji smo stvorili. Porodičnim odnosima, svakodnevnom zbiljom s kojom se budimo i zasnivamo, koja nas opsjeda svojim zagrljajem neizvjesnosti, onime što je blizu svega a tako daleko, ženskim sudbinama, otuđenošću života, amputiranošću vlastitog bića bave se Gašpar Mihaela, Marina Vujčić, Ante Zlatko Stolica, Andrija Škare i Marina Gudelj.
“Činjenica je da, posebno bosansko hercegovački izdanak, a velikim dijelom i hrvatski, još uvijek se bavi ratom i posljedicama rata. Nešto manje u ovoj godini. Rat je prisutan na različite načine. Prevalencija je romana nad pripovijetkama u ukupnom obimu knjiga koje se objave tokom nekog godišnjeg razdoblja. Eksperimentalnosti ima i nema, ja bih tu spomenula pojavu eksperimentalnosti kod Periša. Vidimo izuzetnu autobiografičnost, ove godine možda najviše. S različitim pristupima. Taj život koji je okrutan, potreba da se progovori o bolestima, o otvorenim ranama, o političkim problemima… Napokon se pojavljuje spisateljska pojava da se s tim izlazi van”, rekla je predsjednica žirija Biljana Romić.
Hrvatska i regionalna savremena proza u uskoj je vezi sa životom naših prostora, kako onim intimnim tako i onim širim, društvenim, civilizacijskim, i pokušava ne biti samo odraz, odgovor, reakcija, preispitivanje, nego stvarni književni kroše. Svako okretanje nutrini, kadriranju vlastitosti, zapravo biva uslovljeno i posredovano kontekstom bližeg i daljeg društvenoga sklopa. U trenutku u kojem smo svi zarobljenici vlastitog civilizacijskoga razvoja i nemara, zarobljenici pandemije koronavirusa, možemo očekivati prozu koja će izrasti na šavovima lične (ne)prilagođenosti društvenim i civilizacijskim izglobljenjima. Uži izbor od šest naslova za nagradu Fric biće objavljen na Sajmu knjiga u Puli.
14 kandidata koji su u trci za prestižnu književnu nagradu Fric:
Cvijetić Darko: Što na podu spavaš
Govedić Nataša: Kako zavoljeti morskog psa
Gregur Marko: Vošicki
Gudelj Marina: Fantomska bol
Kaplan Almin: Meho
Mehmedinović Semezdin: Ovo vrijeme sada
Mihaela Gašpar: Nemirnica
Mlinarević Martina: Bukača
Nikolaidis Andrej: Odlazak
Periš Želimir: Mladenka kostonoga
Prtenjača Ivica: Plivač
Stolica Ante Zlatko: Blizina svega
Vujčić Marina: Pedeset cigareta za Elenu
Škare Andrija: Dva prsta iznad gležnja