Brojne su kritike na kaznenu politiku crnogorskih sudova da su kazne prenisko odmjerene i da su izricane kazne koje nijesu bile u gornjoj granici, ocijenila je v.d. predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković prilikom predstavljanja Analize kaznene politike za najteža krivična djela.
Analizu, koja daje prikaz za najteža krivična djela za period 2017-2018. godine, uradio je Vrhovni sud uz podršku AIRE centra iz Londona i Britanske ambasade Podgorica, a predstavljena je na okruglom stolu „Kaznena politika u praksi crnogorskih sudova“.
“Svrha Analize je da posluži kao nezavisni mehanizam praćenja napretka u reformi pravosuđa, posmatrano iz ugla građana i stvarnih uslova za pristup pravdi, a podaci koji su prikupljeni i prikazani, poslužiće za definisanje predloga u predstojećim reformama u oblasti pravosuđa“, kazala je Vučković.
Direktorica programa za Zapadni Balkan AIRE centra Biljana Brajtvajt, naglasila je da se ne može precijeniti značaj kaznene politike, a samim tim se ne može precijeniti ni značaj njenog istraživanja.
“Zbog toga zahvaljujem i čestitam timu koji je radio na Analizi. To nam svjedoči o ozbiljnosti ovog projekta i odlučnosti njenih autora da spoznaju srž postupanja sudova i njihovog rezona u odmjeravanju kazni. Nijesu zaobiđena ni krivična djela visoke korupcije i organizovanog kriminala koja su i dalje u fokusu Evropske komisije i zahtjeva evropskih integracija, što ovom dokumentu daje dodatnu vrijednost“, kazala je Brajtvajt.
Sve navedeno, kako je ocijenila, uvjerava ih da su odabrali pravu temu i podržali projekat od izuzetnog značaja.
“Kaznena politika uvijek izaziva reakcije. I stručna i laička javnost prvo komentarišu izrečenu krivičnu sankciju koja dolazi kao ogledalo rada ne samo suda, već i tužilaštva i policije. Zbog toga vjerujem da smo ovom Analizom dali svim ovim institucijama, materijal i podstrek za dalje unaprjeđenje njihovog rada i istraživanje“, zaključila je Brajtvajt.
Iz Britanske ambasade su poručili da vladavina prava predstavlja važan prioritet Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i dio je njihovih napora usmjerenih na borbu protiv korupcije i teškog i organizovanog kriminala.
“Zato mi je drago što su Analizom kaznene politike o kojoj danas razgovaramo obuhvaćena krivična djela visoke korupcije, organizovanog kriminala i teška krivična djela. Prevencija, suzbijanje i kažnjavanje ovih krivičnih djela predstavljaju vašu obavezu prema građanima Crne Gore, ali i izuzetno važan dio vašeg puta ka članstvu u Evropskoj uniji“, kazao je zamjenik britanske ambasadorke u Crnoj Gori Stiv Erik.
Vrhovni sud je u okviru Pravnog foruma na ovaj način nastavio sa radom na proučavanju i primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), kako bi doprinio bržem ispunjavanju obaveza u pregovorima o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji u okviru Poglavlja 23 i 24, poručili su autori Analize, sudije Vrhovnog suda u penziji Petar Stojanović i Radule Kojović. U izradi Analize učestvovale su i savjetnice ovog suda Bojana Bandović, Katarina Kapuci Lakićević i Ksenija Jovićević Korać.
Na okruglom stolu predstavljena su iskustva kaznene politike sudova regiona. O praksi hrvatskih sudova govorila je predsjednica Kaznenog odjeljenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u penziji Ana Garačić. Kaznenu politiku Bosne i Hercegovine predstavio je sudija Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević, dok je situaciju u sudovima Republike Srbije analizirao redovni progesor Pravnog fakulteta u Beogradu prof. dr Zoran Stojanović.