Konferenciju su, kako su saopštili iz Mitropolije, otvorili mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i Kristijan Kriger, predsjednik Konferencije evropskih crkava iz Brisela. Konferenciji se obratio putem video linka i prof. dr Ahmed Šahid, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja, zatim protojerej-stavrofor Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske.
Mitropolit Amfilohije je podsjetio na razloge zašto predloženi Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije prihvatljiv, pa je čak i primitivniji nego zakon iz vremena komunističke Jugoslavije, ističući da ljudi koji predlažu taj zakon su prije svega vaspitavani u anticrkvenom duhu poslijeratnog vremena. Nagalsio je da su ranije sklopljeni temeljni ugovori sa Rimokatoličkom crkvom – Vatikanom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom a da je jedina zajednica koja je ostala van toga još uvijek Mitropolija crnogorsko- primorska, odnosno Srpska pravoslavna crkva.
Istakao je da je u posljednje vrijeme bilo susreta sa ministrom pravde gospodinom Zoranom Pažinom povodom formulisanja zakona i da to daje nadu da će problemi biti prevaziđeni.
Mitropolit je, kako navode, iskazao blagodarnost svima koji su uzeli učešće u radu konferencije i izrazio nadu da će i ova međunarodna konferencija pomoći crnogorskim državnim organima da još ozbiljnije shvate ozbiljnost teme sloboda vjeroispovijesti i da će biti donijeti zakon koji će biti usaglašen sa evropskim i međunarodnim zakonodavstvom.
U svom pozdravnom obraćanju, Kristijan Kriger je zahvalio na pozivu i iskazanom povjerenju na tom osjetljivom pitanju. On je kazao da u demokratskim državama sloboda religije i uvjerenja se posmatra kao pokazatelj ljudskih prava i znak postojanja jednog modernog svijeta.
„Međutim, neke od članica Konferencije evropskih crkava se suočavaju sa diskriminatornim zakonima koji narušavaju to temeljno pravo. Zapravo sekularizacije društva i religiozni pluralizam koji je donešen kroz mobilnost često čini neophodnim da države sada revidiraju svoju legislativu koja je upravljala u prošlosti vjeroispovijestima i uvjerenjima pod različitim uslovima“, naveo je on.
Kriger je naglasio da države imaju nespornu dužnost da štite i promovišu pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja i da pomažu religioznim zajednicama institucijama da dođu do pravnog priznanja.
„Konferencija evropskih crkava kao i Mitropolija, podržava napore države Crne Gore da revidira svoje zakone tako da se oni usklade sa evropskim zakonima i sa pravnim tekovinama Evropske unije kako se ova država priprema da joj se jednog dana priključi. Naročito pozdravljamo odluku da se zamjeni zastareli zakon iz 1977. sa novim zakonom o slobodi vjeroispovijesti, uključujući odredbe o pravnom statusu i poziciji crkava i vjerskih zajednica.
Međutim, rečeno nam je da pripremne procedure su rezultirale sa nacrtom zakona koji ima probleme u mnogim djelovima. Vjerujemo da ti djelovi trebaju i moraju biti ispravljeni i korigovani, ali takođe vjerujemo da su ti problemi mogli biti izbjegnuti da je pripremni proces bio transparentan i da su u njemu učestvovali svi zainteresovani subjekti”, dodao je Kriger.
Ahmed Šahid, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja putem video poruke je pozdravio sve učesnike konferencije i zahvalio se na pozivu.
Izrazio je nadu da će država Crna Gora uvažiti preporuke i stručna mišljenja koja će se čuti na skupu i tako donijeti zakon o slobodi vjerospovjesti koji će biti usaglašen sa evropskim standardima i zakonima.
Protojerej-stavrofor Velibor Džomić je mišljenja da je, imajući u vidu da je u Crnoj Gori i dalje na snazi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine, kao i da je Vlada Crne Gore u svom Programu rada za drugi kvartal ove godine najavila usvajanje Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, neophodno da se na stručan i društveno odgovoran način otvori javni dijalog i sagleda pravo na slobodu vjere, vjeroispovijesti ili uvjerenja iz međunarodnopravne, istorijskopravne i pozitivnopravne perspektive, jer je riječ o univerzalnom ljudskom pravu i slobodi.
„Namjera je da se, otvaranjem stručnog i argumentovanog dijaloga, doprinese opštem dobru i pomogne relevantnim subjektima u izradi novog teksta Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji bi, za razliku od Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine, u potpunosti bio usaglašen sa međunarodnopravnim okvirima slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja uz poštovanje istorijske uloge, doprinosa, prava i legitimnih očekivanja crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori“, kazao je Džomić.