Ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore Jelena Borovinić-Bojović potpisivala je konsultantske i ekspertsko konsultantske ugovore ne samo u ime ministarstva na čijem je čelu, nego i u ime i za račun drugih pravnih lica – Instituta za ljekove, FZO i Montefarma – na šta po zakonu nema pravo, piše Portal Analitika.
To proističe iz dokumentacije u koju je taj portal imao uvid.
U nekim od tih ugovora daju se ovlašćenja osobama sa kojima su ugovori potpisivani da imaju uvid i pristup cjelokupnoj dokumentaciji ministarstva, ali i tih drugih pravnih lica, što takođe zakonom nije dozvoljeno.
Fiktivni poslovi?
Ministarstvo, naime, “samo” vrši nadzor nad radom pomenutih institucija, ali za potpisivanje ugovora su ovlašćeni ljudi koji u njima rade, nikako ministarka.
Zanimljivo je da, kada se upare konsultantski ugovori i izvještaji koje su ti konsultanti podnosili o svom radu, vidi se da je jedan broj tekstova potpuno identičan, bez obzira na razliku u poslovima za koje su bili angažovani.
Takve prakse, obično, bude sumnju u fiktivnost tih poslova. Sve izvještaje konsultanata o radu, u koje smo imali uvid, potpisom je ovjerila ministarka lično.
Postoje i druge “nelogičnosti”. Tako je sa jednom osobom sklopljen konsultantski ugovor za poslove sređivanja arhivske građe, ali se u putnim nalozima izdatim na to ime kao zanimanje osobe navodi – vozač u Ministarstvu zdravlja.
Slučajno ili ne – ta osoba je komšija ministarkine porodice. Neki od konsultantskih i ekspertsko-konsultantskih ugovora koje je zaključila ministarka odnose se na poslove i zadatke koji su već definisani Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva zdravlja. To je zakonom zabranjeno.
Kada se pogledaju ugovori o poslovima unutrašnje revizije u oči pada to da su neke od osoba već zaposlene u Ministarstvu zdravlja. To znači da sa njima takvi ugovori nijesu mogli biti zaključivani. Ipak jesu, pa su povrh plata primali i po 1.000 eura, a ministarstvo im je platilo čak i porez na dohodak od devet odsto.
Jedna od tih osoba sa ekpertsko-konsultantskim ugovorom o poslovima unutrašnje revizije je po obrazovanju – filolog.
Sporne bi mogle biti i neke dnevnice i putni nalozi. Shodno Uredbi o naknadamatroškova zaposlenih u javnom sektorui drugim propisima kojima je regulisana ova oblast nije moguće na osnovu ugovora o konsultantskim uslugama isplaćivati ove naknade.
Zanimljivo je i angažovanje advokata (ime poznato redakciji) koji je inkasirao 1.000 eura neto mjesečno, odnosno 1.210 eura bruto. To što ga je ministarstvo angažovalo možda ne bi bilo čudno da u tom istom Ministarstvu zdravlja ne radi 20 pravnika, od kojih neki zastupaju i interese ministarstva pred sudovima.
„Nevidljiva“ je javnosti ostala i propisana procedura javne nabavke male vrijednosti i javnog poziva koji su morali prethoditi angažovanju firme iz Budve „Medialab“ kojoj je plaćeno skoro 5.000 eura za reklamu.
Enigma Infarm
Za sada, ćuti se i o, eventualnoj, povezanosti ministarke sa jednom od najvećih veledrogerija u Srbiji, kompanijom „Infarm”. Ministarka je, naime, tokom posjete toj zemlji, proljetos, pored susreta sa kolegama iz Vlade Srbije, bila i u „Infarmu”. To baš i nije uobičajen potez tokom državne posjete.
U vezi sa tim objavljena je i fotografija iz „Infarma” na jednoj društvenoj mreži, ali je kasnije uklonjena. Dodatno je interesantno da se u zvaničnom izvještaju sa puta, koji je kao informacija bio razmatran na sjednici Vlade, niđe ne pominje posjeta „Infarmu“.
Podatak o ovoj, eventualnoj, povezanosti tim je značajniji ako se zna da privatnim apotekama u Crnoj Gori država ne izmiruje svoje obaveze od septembra, a domaće privatno zdravstvo žali se na, kako kažu, progon od kada je počeo mandat ministarke.
Kad se sve ovo ima u vidu onda samo jedan ručak plaćen 600 eura u restoranu na primorju i korišćenje Predsjedničkog salona na aerodromu Podgorica ostaju tek kao šlag na administrativno-finansijskoj torti prve godine mandata ministarke Jelene Borovinić-Bojović.