Rat u Ukrajini – 1.021. dan
Zelenski: Putin i Asad zaslužuju da budu u zatvoru
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je povodom Dana ljudskih prava koji se obilježava danas, pozvao svijet na ujedinjenje u borbi protiv, kako je naveo, “diktatorskih režima”.
“Ovogodišnji Dan ljudskih prava propraćen je užasnim fotografijama sirijskih zatvora i centara za mučenje koji su otvoreni nakon bjekstva (sirijskog predsjednika Bašara al) Asada. Ljudi su tamo ponižavani dugi niz godina. Muškarci i žene su prebijani, mučeni, silovani. Hiljade i hiljade ljudi je prošlo kroz ovu fabriku nasilja”, napisao je Zelenski na Telegramu, prenosi ukrajinski Interfaks.
Zelenski je naveo da se Asadov režim decenijama oslanjao isključivo na nasilje i ocijenio da su takvi “svi režimi koje podržava ruski predsjednik Vladimir Putin”.
On je podsjetio na zatvore i “neopisivo nasilje” i druge zločine na ukrajinskim teritorijama koje su okupirale ruske snage.
“Zato smo mi, Ukrajinci, toliko dirnuti kada vidimo Sirijce kako izlaze iz Asadovih zatvora i mučilišta. Asad i Putin nisu samo vazal i gospodar. Oni su saučesnici u nasilju. Diktatori poput Asada ne mogu da prežive bez takvih diktatora kao što je Putin. I Putin će pokušati da se osveti za pad Asada”, rekao je Zelenski.
On je pozvao svijet na jedinstvo u suprotstavljanju režimima koji, kako je rekao, “siju poniženje i za sobom ostavljaju samo patnju, bol i ruševine”.
“Pomažući Ukrajini u borbi protiv ruske diktature, međunarodna zajednica pomaže mnogim drugim regionima svijeta da povrate bezbjednost…
Mora da postoji kazna za strašne zločine i kršenje ljudskih prava. Zapravo, samo Putin i Asad zaslužuju da budu u zatvoru, a ne ti nevini ljudi koje su godinama zatvarali”, zaključio je predsjednik Ukrajine.
Putin: Rusija ne uvodi smrtnu kaznu čak ni u ratnim uslovima
Rusija ne uvodi smrtnu kaznu čak ni u ratnim uslovima iako značajan broj građana Rusije i političkih ličnosti pokreće ovo pitanje, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Mi živimo u realnosti izvođenja specijalne vojne operacije, a pritom uopšte ne uvodimo smrtnu kaznu. Uvjeravam vas, a to vjerovatno znate i sami, značajan broj građana i javnih ličnosti u našoj zemlji stalno postavljaju ovo pitanje”, rekao je Putin na sastanku Savjeta za razvoj civilnog društva i ljudska prava, prenosi RIA Novosti.
On je naglasio da se u Rusiji, čak ni u ratnim uslovima, ne preduzimaju koraci ka uvođenju smrtne kazne, već se, naprotiv, donosi niz odluka za jačanje humanosti i pravde.
Zelenski Trampu: Putin se plaši samo tebe i možda Kine
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je izabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu da se ruski lider Vladimir Putin „plaši” samo Trampa.
„Rekao sam Trampu da se Putin plaši samo njega i, možda, Kine”, naveo je Zelenski na platformi X.
Ukrajinski predsjednik održao je trilateralni sastanak sa Trampom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Parizu, 7. decembra, sa kojima je razgovarao ruskom napadu.
„Samo odlučnost može da dovede ovaj rat do kraja i da osigura dugotrajni mir”, istakao je Zelenski, prenio je Kijev independent.
Zelenski je dodao da Amerika ima kapacitet da uradi izvanredne stvari, koje drugi nisu uspjeli.
„Kako bi se uspješno završio ovaj rat, potrebno nam je jedinstvo Amerike, Evrope, i svakoga u svijetu koji cijeni bezbjednost, jake pozicije i garancije za mir”, istakao je Zelenski, prenosi Tanjug.
Ruska raketa ubila tri osobe, povrijedila 11 u Zaporožju
Tri osobe su poginule, a 11 je povrijeđeno danas u ruskom raketnom udaru koji je uništio privatnu kliniku u ukrajinskom gradu Zaporožje.
Kako su saopštili ukrajinski zvaničnici, među povrijeđenima su i dva ljekara, a jedna osoba je u teškom stanju.
Ruske trupe redovno izvode udare na Zaporožje i okolni region, a u petak je u napadu ubijeno 10 ljudi i ranjeno više od 20.
Duma usvojila Predlog o uklanjanju talibanskog pokreta sa liste zabranjenih grupa
Državna duma Rusije usvojila je Predlog zakona koji pruža mogućnost uklanjanja talibanskog pokreta sa liste zabranjenih organizacija u Rusiji.
Prema ovom predlogu, zabrana aktivnosti organizacije može da bude privremeno ukinuta odlukom suda, ukoliko se dokaže da ta organizacija, nakon što je stavljena na listu terorističkih grupa, više ne promoviše terorizam, prenio je Interfaks.
Trenutno, rusko zakonodavstvo ne omogućava suspenziju zabrane, a ovaj predlog zakona ima za cilj da riješi tu pravnu prazninu.
Tusk: Pregovori mogući ove zime
Mirovni pregovori o ratu u Ukrajini mogli bi da počnu ove zime, rekao poljski premijer Donald Tusk, navodeći niz planiranih sastanaka.
“Imaću niz razgovora koji se tiču prije svega situacije izvan naše istočne granice”, rekao je Tusk na sjednici Vlade.
Lukašenko: Imamo nuklearno oružje, svako ugrožavanje granice imaće odgovor
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potvrdio je da ta zemlja ima nuklearno oružje, ističući da će svako ugrožavanje državne granice naići na odgovor.
“Donijeli smo nuklearne bojeve glave, ne jednu nego 10. Mnogi pišu – ma, to je šala, niko ništa nije donio. Uvezli smo”, rekao je Lukašenko.
Lukašenko je rekao da su Bjelorusiji Rusi vratili nuklearno oružje.
“Ovo je taktičko nuklearno oružje, vjerovatno pet puta moćnije od ‘orešnika'”, rekao je Lukašenko.
FSB: Državljanin Njemačke i Rusije spremao sabotažu u Nižnjem Novgorodu
Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je da je grupa sljedbenika radikalne ideologije privedena u Nižnjem Novgorodu, od kojih je jedan muškarac (21), državljanin Njemačke i Rusije, navodno pripremao sabotažu na željeznici.
FSB je saopštila da je kod državljanina Ruske Federacije i Njemačke “pronađena i zaplijenjena improvizovana eksplozivna naprava spremna za upotrebu i sredstvo komunikacije koje sadrži prepisku sa predstavnikom ukrajinskih specijalnih službi, što ukazuje na predstojeći zločin terorističke prirode”.
“Prema svjedočenju pritvorenika, u novembru 2024. godine, za novčanu nagradu koja mu je obećana, pripremio sabotažu na djelu željezničke pruge u Nižnjem Novgorodu”, saopštila je FSB.
Nariškin: Rusija blizu postizanja ciljeva, Zelenski izgubio legitimitet
Rusija je blizu postizanja ciljeva specijalne operacije, ukrajinska vojska je na ivici kolapsa, a režim Volodimira Zelenskog je potpuno izgubio legitimitet i sposobnost da pregovara, smatra direktor Ruske spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin.
Nariškin je istakao da dalja “eskalacija zapadnjaka” neće dovesti do iscrpljivanja Rusije, kako misle u Vašingtonu i Londonu, već će približiti strateški poraz samog Zapada.
“Američka opsednutost Ukrajinom počinje da ima destruktivan uticaj na svjetski finansijski i vojno-politički sistem koji su izgradile SAD. Gube inicijativu na svim frontovima: od Bliskog istoka do Azije i Afrike, a na postsovjetskom prostoru su potpuno propali”, tvrdi Nariškin.
Napad na Harkov, 10 povrijeđenih
Najmanje 10 ljudi je povrijeđeno u raketnom napadu na grad Zlatopil (nekadašnji Pervomajski) u Harkovskoj oblasti, saopštio je načelnik te oblasti Oleg Sinjegubov.
Rusija tvrdi da zauzela još jedno naselje u Donjecku
Ruske snage zauzele su naselje Žovte u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Kremlj: Nastavljamo do ispunjenja ciljeva – borbom ili pregovorima
Kremlj je saopštio da će Rusija nastaviti svoju vojnu kampanju u Ukrajini sve dok ciljevi koje je postavio predsjednikVladimir Putinne budu postignuti vojnom akcijom ili pregovorima.
Putin je zahtijevao da Ukrajina “odustane od ambicije” da se pridruži NATO-u, kao i da se potpuno povuče iz četiri regiona zemlje.
Zelenski: Snižavanje starosne granice za regrutaciju nije prioritet
Predsjednik UkrajineVolodimir Zelenskirekao je da snižavanje starosne granice regruta za slanje na front nije prioritet, već obuka i opremanje postojećeg vojnog kadra.
“Moramo da se fokusiramo na opremanje postojećih posada opremom i obuku osoblja za korišćenje ove opreme. Nedostatak opreme i obuke ne treba da nadoknađujemo mladošću vojnika”, rekao je Zelenski.
Naglasio je da prioritet treba da bude snabdijevanje raketama i smanjenje vojnog potencijala Rusije, a ne smanjenje starosne granice za regrutaciju u Ukrajini.
“Cilj treba da bude da se spase što više života, a ne da se oružje drži u magacinima”, naveo je ukrajinski predsjednik.
Zelenski sugerisao je da bi strane trupe mogle biti raspoređene u Ukrajini
Predsjednik Volodimir Zelenski se juče založio za diplomatsko rješenje rata u Ukrajini i iznio ideju o raspoređivanju stranih trupa u njegovoj zemlji dok ona ne postane članica NATO-a.
Njegove izjave na konferenciji za novinare sa liderom njemačke opozicije Fridrihom Mercom su najnoviji znak sve veće spremnosti Kijeva za pregovore o okončanju rata, dok se Donald Tramp priprema da se vrati u Bijelu kuću 20. januara.
Novoizabrani predsjednik SAD, koji je rekao da želi brzo da okonča rat, pozvao je u nedjelju na hitan prekid vatre i pregovore kako bi se okončalo "ludilo", nakon sastanka sa Zelenskim i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom na razgovorima u Parizu.
"Ukrajina više od bilo koga želi da se ovaj rat završi. Nema sumnje, diplomatsko rješenje bi spasilo više života. Mi to tražimo", rekao je Zelenski juče novinarima u Kijevu, prenio je Rojters.
On je kazao da je sa Makronom i Trampom razgovarao o "zamrzavanju" linija fronta u ratu. Rusija kontroliše skoro petinu ukrajinske teritorije nakon što je pokrenula invaziju 2022. godine.
Agencija Interfaks je juče objavila, citirajući Zelenskog, da je skoro 800.000 ruskih vojnika trenutno raspoređeno u Ukrajini.
Ukrajinski lider je naveo da je Makronu i Trampu rekao kako ne vjeruje da Putin zaista želi da okonča rat i da će ruski predsjednik morati da bude prisiljen na to.
"Možete da primijenite silu samo ako je Ukrajina jaka. Snažna Ukrajina prije bilo kakve diplomatije znači snažna (Ukrajina) na bojnom polju", rekao je, implicirajući da Kijevu treba pomoć da bi ojačao.
On je dobio retoričku podršku od Merca, favorita u trci za sljedećeg njemačkog kancelara, koji je tokom svoje posjete uporedio trenutnu politiku Berlina sa tjeranjem Ukrajine da se bori vezanih ruku.
Zelenski se takođe vratio ideji koju je u februaru iznio Makron, koji je predložio mogućnost slanja evropskih trupa u Ukrajinu. Među evropskim liderima nije bilo konsenzusa o ovom pitanju.
