Priče o mafiji, čini se, nepresušna su holivudska tema. "Irac", novi film Martina Skorsezea koji će u srijedu biti prikazan na Netfliksu, priča je o mafijaškoj porodici Bufalino i slavnom sindikalnom šefu Džimiju Hofi i poslednji je u nizu filmova u žanru koji zadivljuje publiku i filmofile već decenijama.
Al Paćino, Skorseze i De Niro/Foto: Getty/Lia Toby / Stringer
To ne iznenađuje, smatraju stručnjaci za pop kulturu, pošto mafijaške teme nude kombinaciju kriminala, porodice, zločina i američkog sna.
"To je žanr koji 'pogađa žicu', između fascinacije kriminalom i porodične dinamike s kojom se gledaoci mogu povezati", objasnio je Dejvid Šmid, urednik knjige "Nasilje u američkoj pop kulturi" i profesor na fakultetu u Bafalu.
"Irac", s Robertom de Nirom, Paćinom i Džoom Pešijem u glavnim ulogama, nastavlja niz od "Maloga Cezara" iz 1931. godine, preko "Kuma" i "Porodice Soprano" koji su bili vrlo uspješni i na bioskopskim blagajnama i nagradama.
Skorseze se ovim filmom vraća italijansko-američkim temama koje je već istražio u "Dobrim momcima" i "Kazinu". Očekuje se da će "Irac" biti među vodećim kandidatima za Oskara iduće godine.
"Mafija je zamijenila vestern kao velika američka filmska tema", kaže Robert Tomson, profesor pop kulture na Univerzitetu u Sirakuzi.
"Suprotno geografskim granicama vesterna, filmovi o mafiji govore o određivanju urbanih granica, ali su ujedno i velike priče o useljavanju u stranu zemlju i teškom radu kako bi se preživjelo", dodao je Tomson.
Velike američko-italijanske porodice koje se okupljaju oko stola i večeraju pastu gledaocima nude snažne likove za koje je moguće navijati čak i ako su s pogrešne strane zakona.
Popularna serija "Porodica Soprano" tome je dodala i novu notu, neurotičnog i emocionalno zbunjenog mafijaškog šefa.
"To je dobro odjeknulo, jer mnogi od nas rade posao koji ne žele", kazao je Šmid.
Nasilje je ključni dio mafijaškog paketa, ali ono je mnogo manje krvavo nego u mnogim akcionim filmovima.
"Eksplicitno nasilni mafijaški filmovi ne bi bili tako popularni", tvrdi Šmid. "Gledaoci vole da se zanesu romantičnim elementom useljeničkog narativa u kojem osoba koja je 'niko' postane kum", dodao je.
