Na osnovu preliminarnih rezultata parlamentarnih izbora na Kosovu održanih 9. februara nijedna partija nema mogućnost da sama formira novu vladu.
Poznavaoci političkih pitanja ocjenjuju da bi eventualne koalicije posle izbora mogle uključiti i pitanje mjesta predsjednika Kosova.
Mandat aktuelne šefice države Vjose Osmani prestaje 7. aprila 2026. godine.
Na osnovu preliminarnih rezultata, koje je objavila Centralna izborna komisija, Pokret Samoopredjeljenje, koji je dobio najviše glasova, obezbijedio je 47 mjesta u Skupštini Kosova, dok mu je za formiranje vlade potrebno najmanje 61 mjesto.
Demokratska partija Kosova (PDK) obezbijedila je 25 mandata, Demokratski savez Kosova 20 (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) osam.
Od preostalih 20 mjesta u Skupštini od ukupno 120, deset je zagarantovano za srpsku zajednicu, a deset za druge manjinske zajednice.
Pitanje predsjednika, dva do tri scenarija za novu vladu
Analitičari smatraju da se konačni izborni rezultat može minimalno promijeniti, nakon prebrojavanja glasova van Kosova i onih uslovnih.
Međutim, na osnovu trenutnih rezultata, oni kažu da postoje tri scenarija za formiranje nove vlade.
Prvi scenario podrazumijeva vladu koju bi formiralo Samoopredjeljenje sa nesrpskim zajednicama, jednim predstavnikom srpske zajednice i eventualno jednim poslanikom iz tri dosadašnje opozicione stranke.
Drugi scenario za formiranje nove vlade i stvaranje parlamentarne većine je koalicija Samoopredeljenja sa jednom od trenutnih opozicionih stranaka, Demokratskom partijom Kosova ili Demokratskom ligom Kosova, kao i sa nesrpskim zajednicama.
Treći scenario je, pak, koalicija između tri političke stranke PDK, LDK, AAK i nesrpskih zajednica.
Demuš Šaša (Demush Shasha) iz Kosovskog instituta za evropsku politiku, kaže da se, u slučaju da Samoopredjeljenje uspije da formira novu vladu sa nesrpskim manjinama, pitanje mjesta predsjednika Kosova neće naći na stolu "političkog cenkanja".
Međutim, u druga dva scenarija to se, prema njegovim riječima, ne može izbjeći.
"U ova dva preostala scenarija, Samoopredjeljenje biće zajedno sa još jednom albanskom strankom, ili cijelom opozicijom zajedno. Tada će, dakle, i mjesto predsjednika biti uključeno u rasprave. Jednostavno, jer će biti više uključenih aktera i svaki od njih će, s pravom, tražiti svoj dio kolača", kaže Šaša za Radio Slobodna Evropa.
Ipak, on naglašava da mjesto predsjednika Kosova neće biti primarni interes političkih subjekata u kalkulacijama za uključivanje u formiranje nove vlade, već više dio ispunjavanja eventualnog dogovora.
"Njihov primarni interes biće izvršna vlast. Čini mi se da će pitanje predsjednika više biti tretirano kao sekundarno", ocjenjuje Šaša.
Izbor predsjednika kao 'poluga' za nove izbore?
Beljgzim Kamberi (Belgzim) iz Instituta za socijalnu politiku "Musine Kokolari" u Prištini ovu situaciju vidi drugačije.
Kako ističe, samo "velika koalicija" može da dovede do toga da se pitanje budućeg predsjednika zemlje uključi u politički dogovor.
Skupština Kosova mora da glasa o izboru predsjednika s dvije trećine glasova od ukupno 120 poslanika. Ukoliko kandidat za šefa države ne dobije ove glasove u prva dva kruga, u trećem krugu biva izabran glasovima polovine poslanika.
Ako Skupština ni u trećem krugu ne uspije da izglasa predsjednika, ona se raspušta i raspisuju se novi izbori, koji moraju biti održani u roku od 45 dana.
Kamberi naglašava da, u slučaju da novu vladu formira Samopredjeljenje sa nesrpskim manjinama ili trenutno opozicione stranke sa nesrpskim manjinama, glasovi neophodni za izbor predsjednika su neizvjesni.
Neslaganje jednog ili dva poslanika vlade u tom slučaju, prema njegovim riječima, dovelo bi do neuspjeha izbora u trećem krugu glasanja.
On ocjenjuje da je malo vjerovatno da će pitanje mjesta predsjednika postati dio bilo kakvog dogovora za bilo koju koalicije nakon izbora, osim ako se ne postigne neka "velika koalicija".
"Pitanje predsjednika, u ovoj situaciji, može rešiti samo velika koalicija za Vladu. Kada kažem 'velika koalicija', mislim na Samopredjeljenje sa PDK-om ili Samopredjeljenje sa LDK-om. Ovo mi trenutno izgleda kao najmanje moguća opcija, osim ako ne bude nekog velikog međunarodnog pritiska, u ovom slučaju od američke administracije", kaže Kamberi za Radio Slobodna Evropa.
Pokret Samopredeljenje je u posljednje četiri godine vladao sa nesrpskim manjinama. Nakon izbora 9. februara, Samopredjeljenje, PDK i AAK su naveli da isključuju mogućnost zajedničke koalicije. LDK je prije izbora odbacio mogućnost koalicije sa Samoopredjeljenjem.
Kamberi smatra da su svi politički subjekti nezadovoljni rezultatima postignutim na izborima 9. februara, jer, kako ističe, ni kandidat za premijera iz Samoopredjeljenja, ni iz opozicije ne bi mogli da formiraju stabilnu vladu.
Kako navodi, "cjenkanje" za mesto predsjednika više bi predstavljao prepreku nego alat za formiranje nove vlade.
Štaviše, kaže, političke stranke će pitanje izbora predsjednika ostaviti za kasnije, kao polugu za moguće političke poteze nakon godinu dana.
"Čini mi se da smo više u situaciji u kojoj će stranke praviti svoje kalkulacije za kratkoročni izborni politički mandat, jednogodišnji, dok ne dođemo do situacije za izbor predsjednika i tek onda će da kalkulišu šta im najviše odgovara. Dakle, da li da vode zemlju u nove izbore ili da Kosovu osiguraju novog predsjednika ili novu predsjednicu", kaže Kamberi.
Prema Ustavu Kosova, predsjednik zemlje ima petogodišnji mandat. Ta funkcija je uglavnom ceremonijalna, ali igra vodeću ulogu u spoljnoj politici i kao vrhovni komandant Oružanih snaga.
Aktuelna predsjednica Kosova Vjosa Osmani stupila je na dužnost 4. aprila 2021. godine, nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 14. februara te godine.
Sa svojom strankom Guxo (Usudi se), koja je bila na zajedničkoj listi sa Samoopredeljenjem, Osmani je pokupila najviše glasova - više od 300.000.
Nju je Skupština Kosova izabrala za predsjednicu u trećem krugu glasanja, nakon što je dobila 71 glas od 82 poslanika koji su bili na sednici njenog izbora.
