Projekat osnježavanja i vodosnabdijevanja Skijališta Kolašin kasni već godinama, a Kolašinci su se ponadali da će, nakon što ga je Skupština Opštine Kolašin većinom glasova usvojila, uz obezbijeđena sredstva, napokon dobiti vještačko osnježavanje koje bi im osiguralo uspješnost zimske turističke sezone.
Ovaj važan državni projekat, međutim, i pored toga što spada u red kapitalnih investicija, i smatra se jednim od najvažnijih u jačanju turističkih kapaciteta i ponude Crne Gore, ni pored odluka nadležnih organa, ne može da se nastavi zbog samovolje par pojedinca koji su uzurpirali državno zemljište i ne dozvoljavaju da se radovi realizuju. Portal Aktuelno je pisao da radove stopiraju propali plejboj iz Porto Montenegra, kolašinski „influenser“ i navodni ekolog, inače neuspješan u svim ovim oblastima, Janko Šćepanović, rođak dopisnice „medijskog ganga“ Vijesti Dragane Šćepanović, kao i njen otac i brat, i samoprozvani „građanski aktivista“ Ratko Čogurić, koji su zauzeli državno zemljište i ne dozvoljavaju da se nastave radovi koji bi, u prvom redu, omogućili državnom preduzeću Skijališta Crne Gore da osnježavaju staze na svom dijelu Skijališta Kolašin, ali i da Kolašin pozicioniraju na vodeće mjesto regionalnih turističkih centara.
Šefovi ''medijske mafije'' Miodrag Miško Perović i Željko Ivanović sa dopisnicom Draganom Šćepanović: Privatni mafijaški tabloid Vijesti preko svoje dopisnice iz Kolašina huška 5-6 ljudi, koji su gotovo svi u rodbinskim vezama sa Šćepanovićkom, da sprječavaju projekat od državnog značaja koji je odobrila SO Kolašin. Dopisnicin brat je jedan od organizatora bukadžija koji ne dozvoljavaju da radovi krenu, dok nadležni nemoćno posmatraju
I dok ostali ski centri regiona već prodaju pakete za zimsku turističku sezonu, Kolašinci će, zbog samovolje pojedinaca i ovu dočekati gledajući u nebo. Prošla zimska sezona je pokazala svu pogubnost takve politike oslanjanja na vremenske prilike, a kolašinski hotelijeri, ugostitelji, vlasnici privatnih apartmana, i čitav reprolanac malih i srednjih preduzeća u oblastima turizma, ugostiteljstva i poljoporivrede pretrpio je veliku finansijsku štetu.
Umjesto da izvuku lekcije, pojedinci u Kolašinu očigledno rade protiv interesa svog grada, ne dozvoljavajući da se završi ovaj projekat od koga zavisi budućnost Kolašina. Zbog toga mnogi u gradu sumnjaju da se radi o plaćenicima koji rade za interese skijališta regiona, kojima Kolašin prijeti da postane ozbiljna konkurencija. Da je tako, možda potvrđuje i slogan koji šire duštvenim mrežama, pozivajući na protest protiv ovog projekta, jer očigledno u Kolašinu nemaju podršku.
U pozivima se prijeti da „kopati nećete“ što je očigledna veza sa protestima u Srbiji protiv litijuma pod sloganom „nećete kopati“. Ono što međutim ne navode je da u Srbiji skoro da svaki ski centar ima vještačko osnježavanje, od Kopaonika do Zlatibora, kao i na njima bliskoj Jahorini, te da se njihovi građani nijesu bunili kada su se ti sistemi pravili... Bilo da je riječ o nalogodavcima protesta ili oportunistima koji su iskoristili lošu namjeru demonstranata da se Kolašin ugasi kao ski centar, slogan „kopati nećete“ dokazuje ili neznanje ili plaćenu kampanju da se zaustavi razvoj Kolašina kako ne bi pravio ozbiljnu konkurenciju regionalnim ski centrima, posebno onima u Srbiji.
Ni priča o ugroženosti Ljevaje takođe „ne pije vodu“. Plan predviđa da se voda u jesenjem periodu kad je ima najviše skuplja u vještačka jezera, kako se ne bi opteretio tok rijeke u zimskom periodu. U slučaju da je potrebno vještačko osnježavanje, potrebne količine vode se obezbjeđuju iz akumulacija a osnježavanje se vrši uglavnom noću kada je potrošnja vode minimalna. Tako se čuva i nivo vode rijeke Ljevaje u periodu kada su manji vodostaji.
Brat dopisnice Dragane Šćepanović (stoji) i glavni organizator sabotaže Ratko Čogurić, kojeg čeka zatvor ukoliko ne plati kaznu od 1.500 eura. Isto čeka i sve ostale učesnike protesta ukoliko nastave da slušaju Čogurića i „medijski gang“
Ono što, međutim, najviše čudi u čitavom projektu je ćutanje Skijališta Crne Gore koja će imati najviše koristi od ovog projekta. Projekat osnježavanja 12 kilometara staza uradio je Dopelmayer, a platila država. Taj projekat je u skladu sa prostornim planom i na osnovu urbanističko-tehničkih uslova iz plana. Dopelmayer je, na osnovu tendera za isporuku i ugradnju šestosjeda K8 imao obavezu izgradnje 12 kilometara staza i izradu projekta za njihovo osnježavanje. Skijališta Crne Gore teško da mogu da prežive još jednu sezonu bez snijega, a prošle sezone su pretrpjeli štetu od nekoliko miliona eura jer projekat nije bio završen, iako su vremenske prilike, da je bilo vještačkog osnježavanja, bile povoljne, jer je prvi snijeg pao još sredinom decembra.
Sa preko 48 dana zimskog perioda kada je temperatura na Bjelasici bila ispod nule, to su idealni uslovi za vještački snijeg. U situaciji kada je čitav region ali i veći dio Evrope bio bez snijega, da su Skijališta imala završen sistem za vještačko osnježavanje, Kolašin ne bi mogao, narodski rečeno, da se odbrani od turista, a Skijališta Crne Gore bi imala više nego dovoljno sredstava da zaposle nove ljude i krenu u nove projekte. Očigledno je da su nove političke smjene u Odboru direktora Skijališta dovele izvršni menadžment u situaciju da se bore za svoje fotelje, umjesto za projekte poput vještačkog osnežavanja i zajedničkog ski pasa, koji još uvijek nije u funkciji iako je instaliran još 2022. godine. Kad niko nije odgovarao za prošlu propalu sezonu, i sve dok državni budžet bude pokrivao minuse u kasi Skijališta, umjesto da ubiraju značajnu dobit, političke borbe za fotelje će biti važnije od razvojnih projekata. Donosioci odluka moraju da znaju da bez projekata nema ni fotelja, ni turizma.
Kolašinci moraju da izvuku pouku iz skijališta Žarski i Cmiljača u koje su uloženi desetine miliona eura, a koji ne rade već propadaju. Da se to ne bi desilo Kolašinu, vještačko osnježavanje je važan dio turističke ponude od koje može da živi ne samo ovaj grad već i čitav sjever države.
L.P.Đ.