Kad na sudu padne taj sramni akt, „temeljni ugovor” sa Crkvom Srbije (SPC), a to će se desiti tačno kad bude trebalo, pitanje vlasništva nad pravoslavnim hramovima Crne Gore izgrađenim prije 1918. godine će se riješavati posebnim zakonom, kao i pitanje restirucije svih sakralnih objekata u našoj državi — objavio je danas Vladimir (Lajović), vladika Eparhije Podgoričko-dukljanske Pravoslavne crkve Crne Gore.
Ova po crnogorskom zakonu uredno registrovana vjerska zajednica nedavno je saopštila da joj je Viši sud u Podgorici usvojio žalbu i ukinuo rješenje Osnovnog suda kojim se neosnovano proglasio apsolutno nenadležan po njihovoj tužbi „za utvrđivanje ništavosti, diskriminacije i naknade štete protiv tužene Države Crne Gore i SPC”.
Nakon odluke na Višem sudu, Osnovni sud će morati ponovo da razmatra i odluči po toj žalbi.
„Prva, mala pobjeda na putu poništenja ‘temeljnog ugovora’ koju je Vlada Dritana Abazovića, mimo Ustava i zakona, zaključila sa Patrijaršijom SPC”, saopšteno je.
Pod pritiskom Crkve Srbije, krajem 2020. ukinute su u parlamentu odredbe o pitanju sakralne imovine iz važećeg Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica, koji usvojen krajem 2019. godine. Potom je u junu 2021. Crkva Srbije (ovdašnje područne joj eparhije) registrovana kao vjerska zajednica — prvi put u istoriji Crne Gore.
No, ocjenjuje Vladimir, bivši klirik Crnogorske pravoslavne crkve „ostala je praznina koju su pokušali da zataškaju tzv. temeljnim ugovorom”, potpisanim u avgustu prošle godine.
Smatra da će poništenje „temeljnog ugovora” sa Crkvom Srbije biti uvod da se u Crnoj Gori „riješi crkveno pravoslavno pitanje na kanonski način”.
„Potpisao bi se jedan, jedini ugovor sa Pravoslavnom crkvom Crne Gore, kao što je jedan za Rimokatoličku crkvu u Crnoj Gori, jedan za Islamsku zajednicu Crne Gore i jedan za Jevrejsku zajednicu Crne Gore, a koji nijesu pitanje vlasništva uopšte tretirali u ugovorima — jer je država od 2006. suverena da to pitanje rješava svojim zakonima”.
„Ili će SPC ukinuti državu Crnu Goru, ili će država, ako odoli — a vjerujem da hoće — ovako to riješiti, na trajnim osnovama".
