U Nacionalnoj katederali u Vašingtonu održana je komemoracija za preminulog 39. predsjednika SAD Džimija Kartera, koji će biti sahranjen u svojoj državi Džordžiji.
Stotine ljudi prisustvovale su komemoraciji koja je počela unošenjem kovčega sa Karterovim tijelom, obavijenog američkom zastavom.
Svi Karterovi nasljednici koji su živi –Bil Klinton, Džordž Buš mlađi,Barak Obama,Donald Tramp i Džo Bajden– prisustvovali su komemoraciji, sa suprugama.
Osim njih, od Džimija Kartera oprostili su se i potpredsjednica SAD Kamala Haris sa suprugom, novoizabrani potpredsjednik Džej Di Vens, kao i bivši potpredsjednik SAD Majk Pens –sa kojim se Tramp rukovao u katedrali. Prisustvovao je i kanadski premijer u ostavci Džastin Trudo.
Predsjednik SAD Džo Bajden održao je posmrtni govor koji je počeo pričom o tome kako su se on i njegova supruga Džil upoznali sa Karterovima 1970ih, dok je Bajden još bio senator.
“On je imao karakter, karakter, karakter. I taj karakter je bio njegova sudbina i sudbina ove zemlje. Karakter koji je učinio život dobrim i svrsishodnim… Prijateljstvo sa Karterom me je naučilo da je karakter važniji od funkcije i moći koju imamo… Imamo obavezu da ne gajimo mržnju i da ustanemo protiv zloupotrebe vlasti. Nije riječ o tome da treba da budemo savršeni, jer niko od nas to nije. Ali treba da se zapitamo da li radimo ispravne stvari, koje vrijednosti nas pokreću?”, rekao je predsjednik SAD koji uskoro odlazi sa funkcije.
Bajden je rekao da je Karter bio veliki vjernik i patriota, da je “vjerno služio Bogu i narodu”. Podsjetio je da je Džimi Karter bio i borac za ljudska prava, nuklearni inženjer, bivši pripadnik mornarice i uzgajivač kikirikija na farmi.
“Karter je dao primjer šta se radi poslije predsjedničkog mandata i svima je pokazao kako karakter i vjera utiču i na nas i na druge”, kazao je Bajden.
“Hvala Karterovoj porodici što je podijelila Džimija sa Amerikom i cijelim svijetom”.
Džošua Karter, unuk preminulog predsjednika, prvi je govorio na komemoraciji. Podsjetio je da je njegov deda držao nedjeljne propovjedi u crkvi u Plejnsu i da su dolazili da ga slušaju ljudi iz cijele države. Kaže da je bivši predsjednik govorio o svakodnevnim problemima i teškim situacijama. Govorio je o njegovom humanitarnom radu, pokušajima da izliječi bolesti i postigne mir.
“Volio je ljude. Volio je princip mira i tome se povinovao”, kazao je Karterov unuk koji je čitao djelove iz Biblije koje je njegov deda propovjedao u baptističkoj crkvi u njegovog rodnom mjestu Plejns.
Džejson Karter, drugi unuk, kazao je da je predsjednik Karter bio “običan čovjek iz malog grada koji nikada nije zaboravio odakle je došao i ostao je vjeran svojim principima”.
Podsjetio je i da je njegov deda radio na pitanjima čiste energije, životne sredine, ljudskih prava, borbi protiv bolesti i siromaštva:
“Za svojih 49 godina nikada nisam vidio da postoji razlika između njega kao privatne osobe i predsjednika. Za mene je to definicija integriteta”.
Na komemoraciji je govorio i sin Karterovog prethodnika, republikanskog predsjednika Džeralda Forda – koji je pročitao posmrtni govor svog oca napisan za Kartera. Ford je preminuo 2006. godine.
“Tokom našeg izbornog takmičenja 1976. Džimi je znao moje slabosti i iskoristio ih je. Ali, poslije tih izbora rođeno je jedno veliko prijateljstvo… Prijateljstvo koje je prevazilazilo politiku. Zaboravili smo šta smo jedan o drugom rekli u jeku političke borbe”, rekao je Stiven Ford čitajući dio iz govora svog oca.
Ted Mondejl, sin Karterovog potpredsjednika Voltera Mondejla, takođe je pročitao govor koji je njegov otac napisao za Kartera.
“Iako smo bili samo četiri godine u Bijeloj kući mnogo smo postigli. Bili smo marker za pravdu i pristojnost. Karter je bio čovek od riječi”, piše u govoru Voltera Mondejla koji je čitao njegov sin.
Poslije komemoracije u Nacionalnoj katedrali u Vašingtonu, Karterovi posmrtni ostaci će biti vraćeni u vojnu bazu Endrjuz, odakle će avion poletjeti za Atlantu u Džordžiji. Bivši predsjednik biće sahranjen u rodnom mestu Plejns.
U četvrtak u 7 ujutro po lokalnom vremenu završilo se dvodnevno odavanje pošte Karteru na Kapitol hilu, gdje su desetine hiljada ljudi došle da poslednji put pozdrave predsjednika.
Džimi Karter je preminuo u 101. godini 29. decembra 2024.
U Bijeloj kući je bio od 1977. do 1981. kada je izbore izgubio od republikanca Ronalda Regana.
Predvodio je zemlju tokom četiri turbulentne godine. Rastuća inflacija i rastuća nezaposlenost poremetili su domaće prioritete njegove administracije. Pobjede u spoljnoj politici ostvario je mirovnim sporazumom između Egipta i Izraela i ugovorom o Panamskom kanalu.
Međutim, talačka kriza u Iranu dominirala je njegovim posljednjim godinama u Bijeloj kući i doprinijela porazu na izborima 1980. godine.Ali, Karter je volio da kaže da je kraj njegovog predsjednikovanja 1981. bio početak novog života, tokom kog je putovao po svijetu “boreći se protiv bolesti, gradeći nadu i gradeći mir”.
“Ispostavilo se da je to za mene i moju suprugu Rozalin otvorilo novu arenu uzbuđenja i nepredvidivosti, i avanture, i izazova, i zadovoljstva”, rekao je on za Glas Amerike.
Kao vodeće figure Karter centra, Džimi i Rozalin su putovali u više od 80 zemalja posmatrajući problematične izbore, posredujući u sporovima i boreći se protiv bolesti. Ovaj aktivan život posle Bijele kuće na kraju je doveo do toga da 39. američki predjsednik dobije Nobelovu nagradu za mir 2002.
