Rat u Ukrajini – 1.083. dan.
Makron: Tramp da riješi rat u Ukrajini, a ne da uvodi carine Evropi
Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi da se fokusira na rješavanje rata u Ukrajini, a ne na trgovinsku konfrontaciju sa Evropom poručio je francuski predsjednik Emanuel Makron za Si-En-En.
“Moramo da riješimo problem Ukrajine. Moramo da riješimo situaciju na Bliskom istoku. Imamo konkurenciju između SAD i Kine… Da li je Evropska unija vaš prvi problem? Ne, ne mislim tako. Vaš prvi problem je Kina, tako da morate da se koncentrišete na to. Evropa je vaš saveznik”, rekao je on.
Makron je napomenuo da održava dobre odnose sa Trampom. Naglasio je da bi povećanje carina pogodilo i američku ekonomiju, jer su ekonomske veze između SAD i EU prilično bliske.
“Ako uvedete carine na nekoliko sektora privrede, to će povećati troškove i stvoriti inflaciju u Sjedinjenim Državama. Da li je to ono što vaš narod želi?”, upitao je Makron.
Makron poručio Trampu da riješi rat u Ukrajini, a ne da uvodi carine Evropi
Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi da se fokusira na rješavanje rata u Ukrajini, a ne na trgovinsku konfrontaciju sa Evropom poručio je francuski predsjednik Emanuel Makron za Si-En-En.
"Moramo da riješimo problem Ukrajine. Moramo da riješimo situaciju na Bliskom istoku. Imamo konkurenciju između SAD i Kine... Da li je Evropska unija vaš prvi problem? Ne, ne mislim tako. Vaš prvi problem je Kina, tako da morate da se koncentrišete na to. Evropa je vaš saveznik", rekao je on.
Makron je napomenuo da održava dobre odnose sa Trampom. Naglasio je da bi povećanje carina pogodilo i američku ekonomiju, jer su ekonomske veze između SAD i EU prilično bliske.
"Ako uvedete carine na nekoliko sektora privrede, to će povećati troškove i stvoriti inflaciju u Sjedinjenim Državama. Da li je to ono što vaš narod želi?", upitao je Makron.
EU traži od Kijeva da ublaži vanredno stanje
Generalni direktor Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju (NEAR) Gert Jan Kopman izjavio je da Ukrajina treba da razmotri izmjene ratnih propisa.
Kopman tokom konferencije "Pristupanje Ukrajine EU: Oblikovanje agende transformacije" priznao da je uvođenje vanrednog stanja promijenilo određene demokratske procedure, s obzirom na bezbjednosne izazove.
Nije precizirao o tome koja pitanja vezana za ratnu regulativu EK očekuje promjene.
Šolc objasnio zašto Ukrajina neće postati članica NATO-a
Ukrajina neće moći da postane članica NATO u bliskoj budućnosti, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc tokom debate sa kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom, piše Dojče vele.
Kancelar je rekao da se članstvo Ukrajine u NATO-u “neće dogoditi uskoro” jer su Sjedinjene Američke Države odbile taj potez.
Šolc je takođe izrazio nadu u mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine nakon dolaska Donalda Trampa na vlast u SAD.
“Bilo bi jako dobro da se ovaj rat završi”, napomenuo je kancelar.
Na pitanje da li bi zemlje članice NATO-a prihvatile Ukrajinu, Merc je naveo da “oni to ne mogu da urade”.
“NATO ne prihvata članice koje su trenutno u ratu”, rekao je Merc, ali nije komentarisao izglede za pridruživanje nakon završetka rata.
Ukrajinska vojska: Rusi se pregrupišu, spremaju juriš na Časov Jar
Ruske trupe prikupljaju pojačanje i pregrupisavaju se u blizini Časovog Jara u Donjeckoj oblasti, spremajući se za juriš na grad, saopštio je portparol OTU “Lugansk” Dmitro Zaporožec.
“Sada postoji period gomilanja trupa na prilazima i u samom Časovom Jaru i pregrupisavanja za dalje jurišne operacije”, navodi portparol.
Prema riječima Zaporožeca, neprijatelj prošle nedjelje nije vodio “previše aktivna” borbena dejstva, nije koristio oklopna vozila, već samo polovne automobile i bagije.
“To ukazuje da ruska vojska gomila snage za nastavak ofanzive na Časiv Jar”, ističe Zaporožec.
Bataljon specijalnih snaga Donbas 18. slovenske brigade Nacionalne garde Ukrajine pokazao je kako sada izgledaju ulice Časovog Jara Donjecke oblasti. Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je snimak na Fejsbuku.
Rjabkov: Snabdijevanjem Ukrajine oružjem, SAD su postale strana u sukobu
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da su snabdijevanjem Ukrajine oružjem SAD postale strana u sukobu Ukrajine i Rusije, prenijela je agencija RIA Novosti.
On je istakao da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa “makar pokazuje interesovanje” za nastavak dijaloga sa Rusijom, ističući da je i Rusija spremna za dijalog, ali samo “na jednakoj osnovi”.
“Kao što je rekao predsjednik Vladimir Putin, ništa ne može da nas spriječi da imamo dijalog, spremni smo na to. Ali to će zavisiti od toga da li će biti stvarnih promjena u politici SAD prema Rusiji”, rekao je Rjabkov.
Naveo je da svako rješenje konflikta u Ukrajini zahtijeva rad na “korjenitim uzrocima” i “prepoznavanje stvarnosti na terenu”.
“Korišćenje ulitmatuma protiv Rusije neće vrijedjeti”, rekao je Rjabkov, dodajući da još nije bilo dogovora na visokom nivou o sastanku predsjednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Rjabkov je rekao da, što se tiče dijaloga Moskve i Vašingtona o strateškoj stabilnosti, situacija “ne obećava”.
Kad je riječ o nuklearnom naoružanju, on je rekao će biti teško dosegnuti sveobuhvatni sporazum o zabrani upotrebe tog oružja.
Naveo je će Moskva nastaviti da preduzima “aktivne korake” kako bi se zaustavilo brzo širenje hemijskog i biološkog oružja. Rjabkov je dodao da je potrebno uvesti zabrane o raspoređivanju naoružanja u svemiru.
Ukrajinski udar na Krasnodar, oštećen stambeni kompleks
Ukrajinski dron oštetio je stambeni kompleks “Centralni” u Krasnodaru, ali niko nije povrijeđen, saopštio je Venijamin Kondratjev.
Prema njegovim riječima, ostaci drona pali su na zgradu.
Zaharova: Na ruske diplomate se vrši ogroman pritisak, dobijaju i prijetnje smrću
Na ruske diplomate se vrši ogroman pritisak, a dobijaju i prijetnje smrću, izjavila je danas zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
U komentaru za TV kanal Rusija-24 ona je istakla da je za svakog diplomatu važno “da živi sudbinu svoje zemlje”, prenosi agencija Tas.
“Kada izgleda da više nema snage i ne možete ni da zamislite kakvom su pritisku izložene naše diplomate, pronalaze se unutrašnji resursi. To je taj iskreni, pravi patriotizam”, rekla je Zaharova.
Prema njenim riječima, ruske diplomate su pretrpjele veliki broj prijetnji nasilnim represalijama, a mnogi su bili i podvrgnuti takvim mjerama.
Njuzvik: Tramp dao Putinu tri “poklona”
Američki predsjednik Donald Tramp preduzeo je niz akcija koje bi mogle biti od koristi ruskom lideru Vladimiru Putinu. Ovo se posebno odnosi na sankcije protiv Međunarodnog krivičnog suda.
“Trampova administracija je donijela Putinu tri velike pobjede. Tramp je uveo sankcije Međunarodnom krivičnom sudu, nakon što je sud u Hagu izdao nalog za hapšenje Putina”, istakao je zapadni novinar Brendan Kol u članku Njuzvika.
Novinar je memorandume kojim se raspušta specijalna grupa KleptoKaptur nazvao drugom akcijom Sjedinjenih Država u korist Rusije. Za vrijeme prethodnog američkog predsjednika Džozefa Bajdena, ova grupa se bavila sankcijama protiv pojedinaca, povezanih sa Ruskom Federacijom.
Poslednji “poklon”, prema riječima Kola, predstavlja prekid borbe Vašingtona protiv prikrivenih kampanja ruskog uticaja. Pored Ruske Federacije, među protivnicima Sjedinjenih Država bila je i Kina.
Međutim, Rusija bi se mogla suočiti sa oštrijim američkim sankcijama kako bi Putina gurnula za pregovarački sto, rekao je za Njujork post Trampov izaslanik u Ukrajini, general u penziji Kit Kelog.
Galuzin: Rusija otvorena za dijalog o Ukrajini
Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin izjavio je da Rusija ostaje otvorena za dijalog o rješenju za sukob u Ukrajini, prenijela je RIA Novosti.
“Ostajemo otvoreni za dijalog i zalažemo se za istinski pravedno, sveobuhvatno i konačno rješenje za krizu, koje se može postići samo iskorjenjivanjem njenih osnovnih uzroka, a dva glavna razloga su širenje NATO-a i gaženje prava etničkih Rusa i stanovnika Ukrajine koji govore ruski jezik”, rekao je Galuzin.
Prema njegovim riječima, bez eliminisanja pomenutih razloga, dobiće se privremeni prekid vatre ili zamrzavanje sukoba sa njegovim neizbježnim nastavkom, što je za Rusiju neprihvatljivo.
Galuzin je naveo i da “pravne prepreke ostaju vezane za nelegitimnost kijevskog režima i aktuelnu zakonodavnu zabranu mirovnih pregovora u Ukrajini”.
Takođe, Galuzin je rekao i da Moskva nije dobila nikakve konkretne predloge koji bi joj odgovarali za početak pregovora o Ukrajini.
Rusija: Mirovnjaci u Ukrajini bez mandata UN legitimna meta za rusku vojsku
Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja je prokomentarisao saopštenje Spoljnoobavještajne službe Rusije da je Zapad spreman da radi obnavljanja borbene sposobnosti Ukrajine rasporedi tamo takozvani mirovni kontingent od oko 100.000 ljudi, podsjetivši da je za to potreban mandat Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u suprotnom će ti vojnici biti legitimna meta za Moskvu.
“Uzimajući u obzir opšti umor u vezi sa ukrajinskom krizom, zaista počinju da kruže razne glasine, uključujući i neobične. Treba jasno shvatiti: nikakvi mirovnjaci ne mogu postojati bez mandata koji daje SB UN. U suprotnom, svi strani vojni kontingenti, poslati u zonu borbenih dejstava, sa stanovišta međunarodnog prava smatraće se običnim borcima i legitimnom vojnom metom naših oružanih snaga”, poručio je Nebenzja.
Šolc ponovo odbija da pošalje rakete Taurus Ukrajini
Njemački kancelar Olaf Šolc ponovo je odbacio mogućnost slanja dalekometnih raketa Taurus Ukrajini, protiveći se akcijama koje bi “isporučile destruktivno oružje” duboko unutar Rusije, i kritikovao svog konzervativnog političkog rivala, koji je izrazio veću spremnost za isporuku takvog oružja Kijevu.
“Ne mislim da je ispravno isporučivati destruktivno oružje duboko u rusku unutrašnjost”, rekao je on tokom 90-minutne televizijske debate uoči nacionalnih izbora za dvije nedelje.
“To je, verujem, tačno onakav korak koji ne treba preduzimati ako nosite odgovornost za Njemačku”, dodao je.
Fridrih Merc, čiji konzervativni savez CDU/CSU vodi u anketama protiv Šolcove socijaldemokratske SPD, rekao je da je “uvijek bio vrlo jasan” u vezi sa svojim stavom o slanju raketa Taurus Ukrajini.
“Uvijek sam govorio da o isporuci krstarećih raketa mora odlučivati Evropska unija. Sjedinjene Države isporučuju, Francuska isporučuje, Britanija isporučuje; i mi smo trebali isporučiti”, rekao je Merc.
Merc je njemačkim medijima u oktobru rekao da bi pod određenim uslovima odobrio isporuku raketa Kijevu – koje imaju domet od oko 500 kilometara.
Ako ruski napadi na Ukrajinu “ne prestanu, onda je prvi korak ovo: Ukidanje ograničenja dometa na trenutne ukrajinske raketne napade. A drugi korak je da isporučimo Taurus”, rekao je.
Na taj način, dodao je, ruski predsjednik Vladimir Putin “ima u svojim rukama koliko daleko želi dalje eskalirati ovaj rat.”
Njemački Dojčevele je u julu izvijestio da je Merc govorio u prilog tome da Berlin pomogne Kijevu da se zaštiti od ruske agresije i da ga snabdije borbenim avionima.
“Vjerujem da bismo trebali pomoći Ukrajini da barem povrati suverenitet nad svojim vazdušnim prostorom”, citiran je.
Iako je Šolc oklijevao poslati Kijevu teško naoružanje, Berlin je odmah iza Vašingtona po količini podrške pružene Ukrajini. Šolc je insistirao da je od suštinskog značaja osigurati “suverenitet Ukrajine i osigurati da neće biti prisiljena na nametnuti mir”.
U novembru, Šolc je kritikovao završnu deklaraciju samita G20 u Rio de Ženeiru jer nije jasno navela da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini, iako je ponovio svoje protivljenje slanju dalekometnih raketa Kijevu.
“Po mom mišljenju, isporuka krstarećih raketa bila bi greška iz mnogo razloga”, rekao je tada – uključujući opasnost da bi to Njemačku približilo direktnom sukobu sa Rusijom.
Na domaćem planu, Šolc, koji je želio da povrati podršku u anketama pred izbore 23. februara, optužio je Merca da traži podršku od krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD) – što bi razbilo tabu o saradnji glavnih stranaka u zemlji sa tom partijom.
Nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka je “veoma dobro prošla u proteklim decenijama kada su se demokratske stranke složile da ne sarađuju sa krajnjom desnicom”, rekao je Šolc.
Merc je naglasio da njegova Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i saveznici iz Bavarske CSU neće sarađivati niti vladati sa izrazito antiimigrantskom AfD.
“Želim još jednom jasno da kažem da to nećemo raditi”, rekao je Merc.
Savez CDU/CSU, koji ima oko 30 odsto podrške u anketama, sam je zagovarao strože imigracione politike u nastojanju da privuče glasače od AfD-a, koji ima oko 20 odsto podrške.
Šolc je rekao da je Mercov prijedlog da se vrate svi migranti sa njemačkih granica “u suprotnosti s evropskim zakonima”.
Šolcove socijaldemokrate i Zeleni imaju oko 15-18 odsto podrške pred glasanje za sljedeći parlament, ili Bundestag.
Analitičar ING banke Karsten Brzeski napisao je da je debata vjerovatno završena neriješeno i – iako je povremeno bila žustra – bila je relativno “dobro vođena”, što bi moglo ostaviti otvorenu mogućnost za “veliku koaliciju” koja uključuje CDU i druge grupe u nastojanju da isključe AfD, koji je optužen za veze sa Rusijom.
Početne ankete javnog mnjenja takođe su ocijenile nastupe dvojice političara u debati kao približno jednake.
Šolc i Merc će se ponovo sastati u direktnoj debati 19. februara.
Kijev: Oborena 61 od 83 ruske bespilotne letjelice
Ukrajinska vojska saopštila je da je preko noći oborila 61 od 83 ruska drona.
Kako se navodi, od ukupnog broja, 22 bespilotne letjelice nisu dostigle svoje ciljeve vjerovatno zbog elektronskog ometanja.
Ruska PVO noćas oborila 15 dronova
Ruske jedinice protivvazduhoplovne odbrane presrele su i uništile 15 ukrajinskih dronova tokom noći, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Sedam dronova je oboreno iznad južnog Krasnodarske oblasti, dok su ostali presretnuti nad nekoliko drugih regiona na jugu i zapadu Rusije, navedeno je u objavi na Telegramu.
Nastavljeni napadi
Međusobni napadi bespilotnim letjelicama su nastavljeni – Ukrajina je saopštila da je oborila 70 od 151 ruskog drona, dok je Rusija navela da je uništila 35 ukrajinskih iznad osam ruskih regiona.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je za brzo okončanje rata potrebno uvesti potpune sankcije Moskvi, ali i obezbijediti jake bezbjednosne garancije za Kijev, istakavši da bi ruska pobjeda značila gubitak za zapadni svijet – i Evropu i Ameriku.
Zelenski je, takođe, naveo da je Rusija lansirala 1.260 takozvanih “kliznih” bombi, skoro 750 bespilotnih letjelica, kao i više od 10 projektila različitih vrsta na Ukrajinu.
Predsjednik SAD Donald Tramp, u međuvremenu, izjavio je da je imao telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata, ističući da ima konkretan plan, ali nije otkrio više detalja.
Kremlj je, međutim, saopštio da “ne može da potvrdi, niti da demantuje” navode o razgovoru između Putina i Trampa.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un, istovremeno, optužio je SAD da stoje iza svih konflikata i krvoprolića u svijetu, pa i iza rata između Ukrajine i Rusije.
Za to vrijeme, estonski predsjednik Alar Karis izjavio je da bi Evropska unija trebalo ozbiljno da razmotri uvođenje punog trgovinskog embarga protiv Rusije.
