U poređenju sa Hrvatskom, Crna Gora se više oslanja na regionalno tržište, u čijoj strukturi dominiraju turisti iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, dok van okvira regije tržište Rusije igra glavnu ulogu - kaže ekonomski analitičar Darko Đikanović na osnovu detaljnih istraživanja Adriatic Appraisal International, konsultantske agencije specijalizovane za procjenu vrijednosti nekretnina i istraživanje tržišta u Jugoistočnoj Evropi.
Gosti
Kako navodi, u Hrvatskoj su najbrojniji gosti iz Njemačke, kojih dođe 19,9 miliona, a u Crnoj Gori iz Srbije, odakle kod nas ljetuje 3,1 milion turista.
- Važno je istaći da prosječni prihod od turista u Hrvatskoj po danu iznosi 150 eura, dok su u Crnoj Gori za 60 eura niži. Iz podataka o dolascima i noćenjima evidentno je da se zapadni turisti kraće zadržavaju u Crnoj Gori, što može biti usljed nedostatka sadržaja i slabije povezanosti sa zapadnim destinacijama – navodi Đikanović.
U Hrvatskoj, nakon njemačkih turista, slijede Poljaci, Slovenci, Austrijanci, Česi dok su u Crnoj Gori najbrojniji, poslije Srba, Bosanci, Rusi, Ukrajinci i gosti sa Kosova. U Sloveniji su najbrojniji turisti iz Njemačke, Austrije, Italije, Češke, Holandije dok u Srbiji iz Bosne, Turske, Rusije, Crne Gore i Indije. U Sjevernoj Makedoniji, kako dalje govore istraživanja, najviše dolaze iz Srbije, Poljske, Turske, Njemačke i Kosova, a u Bosni iz Srbije, Ujedinjenih Emirata, Hrvatske, Saudijske Arabije i Njemačke.
Smatra da za Crnu Goru elitni turizam i ekskluzivnost ponude treba da bude strateški imperativ s obzirom na masovnost turista koji u kombinaciji sa ograničenim teritorijalnim kapacitetima funkcionisanje primorskih zajednica dovode do tačke pucanja.
- Taj problem je sve izraženiji i pitanje je koliko će turista doći opet nakon jedne sezone gužvi, neprohodnosti i neefikasne usluge - tvrdi Đikanović.
Elitni turizam
Posljednjih godina se radilo na razvoju elitnog turizma čemu svjedoče mnogi renomirani hoteli otvoreni i najavljeni u skorijoj budućnosti ali, kako ističe Đikanović, činjenica ostaje da smo mi i dalje destinacija masovnog turizma koji čini okosnicu prihoda dok je elitni turizam zastupljen u svega par mikro lokaliteta.
- Zbog toga je potreban kontinuirani rad na daljem brendiranju Crne Gore kao destinacije, unapređenju kvaliteta usluga i privlačenju hotelskih lanaca visoke kategorije - poručuje Đikanović.
Kada je riječ o crnogorskom turizmu, čini se kao da se iz ljeta u ljeto ponavlja obrazac po kome su resorno ministarstvo i nacionalna i lokalne turističke organizacije pune optimizma, sa potkrepljujućim statističkim podacima o broju posjetilaca.
Sa druge strane, stručnjaci ukazuju da se malo toga u crnogorskom turizmu mijenja nabolje i da se sve svodi na popunjenost kapaciteta 40–ak dana i to pretežno slabo-platežnim gostima iz regiona.
Crnogorski turizam prate nepovoljne političke prilike koje direktno i indirektno destabilizuju turističko poslovanje, neadekvatan destinacijski menadžment sistema, malo učešće zapadnoevropskog tržišta, kratka turistička sezona, problemi neadekvatne infrastrukture i prostornog planiranja, izostanak kriznog plana i adekvatnog tretiranja rizika.
Izvjesno je da ćemo i ovog ljeta biti upućeni na turiste iz regiona, što, naravno, nije dovoljno za održivu turističku sezonu.
