Carine od deset odsto na sav kineski izvoz u SAD stupile su na snagu u utorak 4. februara. I nije dugo trebalo čekati na odgovor iz Pekinga. Samo nekoliko minuta nakon stupanja na snagu američkih carina, Narodna republika je Sjedinjenim Državama nametnula kontra-carine od 15 procenata na ugalj i tečni gas, kao i deset odsto na naftu i poljoprivredne mašine. Te kineske carine trebalo bi da stupe na snagu 10. februara, piše DW.
Kina nije Meksiko
To je novi nivo u trgovinskom konfliktu Sjedinjenih Američkih Država i Kine – da li je to razlog za brigu? „Reakcija Kine se čini kao relativno umjerena“, ocjenjuje ekonomista njemačke Komercbanke Bernd Vajdenštajner. Pritom taj konflikt i ne mora još više da se zategne, bar ako se pita Donald Tramp. On je izjavio da će, kao što je to uradio s Kanadom i Meksikom, i sa Kinom u roku od 24 sata otpočeti razgovore.
Ali, Kina nije Kanada ili Meksiko. Do dogovora s Pekingom najvjerovatnije neće doći tako brzo kao sa američkim komšijama, ocjenjuje njemački analitičar.
„U slučaju Meksika npr, Tramp je imao sasvim drugu polaznu tačku za pregovore, jer ta zemlja mnogo više zavisi od SAD“, kaže Vajdenštajner i dodaje da „Kina vjerovatno neće tako brzo da popusti.“
Prognoze minhenskog ifo-instituta pokazuju da bi Kina trgovinski rat sa SAD znatno bolje podnijela od Meksika ili Kanade. Kineski izvoz bi, prema tim procjenama, opao samo za 3,8 odsto, dok bi Kanada morala da računa na pad od 28, a Meksiko čak 35 procenata.
Spektakularna propast prethodnog dogovora
Istovremeno, ni Peking nije zainteresovan za nekakav oštar trgovinski konflikt s najvećomekonomijom na svijetu, uvjeren je ekspert Komercbanke. Kina želi da ostavi sve opcije otvorene, kako bi sa Trampom, kao i prije osam godina, pregovarala licem u lice, kaže Vajdenštajner. Za vrijeme Trampovog prvog mandata postignut je dogovor u okviru kojeg su obje strane 15. januara 2020. potpisale sporazum o obećanju Kine o kupovini dodatnih američkih proizvoda u vrjednosti od 200 milijardi dolara u naredne dvije godine.
Taj dogovor je, međutim, spektakularno propao već prve godine, jer je Kina uvezla oko 40 odsto manje robe nego što je bilo dogovoreno, kako je to izračunao institut za privredu Peterson. Taj nezavisni trust mozgova iz SAD zaključio je da Kina nikad nije ni bila u stanju da ispuni obaveze iz tog dogovora, pri čemu pandemija korone, prema procjeni američkih eksperata, snosi samo malu odgovornost.
Posljedice po EU?
Ekonomista Komercbanke zabrinut je zbog mogućih posljedica po svjetsku privredu ukoliko se igra carina i kontra-carina između dvije ekonomske sile ponovno zakotrlja. On procjenjuje da bi inflacija mogla da poraste i u zapadnim zemljama, a konflikt bi mogao da se odrazi na ekonomski rast širom svijeta.
Za Evropsku uniju bi posljedica mogla da bude to da veće količine, prije svega jeftinih kineskih proizvoda, preplave EU-tržište i u tom slučaju bi „Evropska komisija morala da preduzme mjere protiv Kine“, prognozira Bernd Vajdenštajner.
