Na prvi dan povratka u Bijelu kuću američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom je zbog ilegalnih migracija proglasio vanredno stanje na južnoj granici SAD-a te zatražio od svojih visokih zvaničnika procjenu treba li aktivirati rijetko korišten zakon iz 19. vijeka, prenosi Indeks.
Riječ je o Zakonu o pobuni iz 1807. (Insurrection Act), koji predsjedniku dopušta korištenje vojnih snaga za obavljanje policijskih poslova unutar SAD-a.
Američki mediji pišu da će ministar odbrane Pit Hisajt i ministarka bezbjednosti Kristi Noem, kojima je Tramp povjerio procjenu situacije, preporuke objaviti kasnije ove sedmice.
Od povratka na vlast, Tramp se intenzivno posvetio suzbijanju ilegalne imigracije, a broj prelazaka granice trenutno je na najnižem nivou u posljednjih 25 godina. Ali, aktiviranjem ovog zakona predsjednik bi mogao dodatno proširiti svoja ovlašćenja.
Šta je Zakon o pobuni iz 1807?
Taj zakon iz 19. vijeka omogućava predsjedniku korištenje aktivnih vojnih snaga za obavljanje policijskih poslova na teritoriji SAD-a. To uključuje i Nacionalnu gardu, dio oružanih snaga SAD-a koji se inače angažuje za vanredne domaće situacije i katastrofe.
Američki predsjednici mogu koristiti taj zakon ako smatraju da postoje “nezakonite prepreke, pobune ili okupljanja” protiv vlade, zbog kojih je “nemoguće sprovesti zakon standardnim pravosudnim postupcima”.
Kad je zakon aktiviran, vojne snage mogu obavljati niz zadataka, od gušenja građanskih nemira i provođenja sudskih naloga, do hapšenja i pritvaranja. Budući da je zakon napisan široko i bez jasnih smjernica o uslovima korištenja, predsjednici imaju velika ovlašćenja pri odlučivanju o angažovanju vojske u domaćim operacijama.
Zašto Tramp želi iskoristiti ovaj zakon?
Tramp je tokom svoje izborne kampanje obećavao čvrsto suzbijanje ilegalne imigracije, nazivajući situaciju na južnoj granici “nacionalnim vanrednim stanjem” koje bi bilo učinkovitije riješiti korištenjem ovog zakona.
Prvog dana povratka na dužnost u januaru zatražio je “preporuke o dodatnim mjerama potrebnim za potpunu operativnu kontrolu nad južnom granicom, uključujući eventualno pozivanje na Zakon o pobuni iz 1807.”
Administracija je već pokrenula niz drastičnih mjera vezanih uz granicu, uključujući veliku deportacijsku operaciju te kontroverzan potez prebacivanja navodnih članova venecuelskih bandi u zatvor u El Salvadoru, što je odluka koja se trenutno osporava na sudovima.
Istovremeno, američka granična policija zabilježila je svega 8300 hapšenja migranata, što je najniži nivo ilegalnih prelazaka još od 2000. godine.
Kako se zakon koristio u prošlosti?
Zakon o pobuni do sada se koristio svega nekoliko puta u američkoj istoriji. Abraham Lincoln ga je koristio tokom pobune južnih država u Američkom građanskom ratu, a predsjednik Ulises S. Grant aktivirao ga je protiv nasilja rasističke militantne organizacije Ku Klux Klana nakon rata.
U 20. vijeku predsjednik Dvajt D. Ajzenhauer koristio ga je kako bi vojska osigurala pristup crnim učenicima u srednju školu u Little Rocku u Arkansasu, nakon što je guverner odbio izvršiti savezni nalog o desegregaciji.
Najnovija primjena bila je 1992. godine tokom velikih nemira u Los Anđelesu, nakon oslobađajuće presude za četvoricu bijelih policajaca optuženih za premlaćivanje Afroamerikanca Rodnija Kinga. Tadašnji predsjednik Džordž Buš stariji poslao je marince i vojsku, kao i pripadnike Nacionalne garde.
Postoje li ograničenja?
Američka vlada tradicionalno ograničava korištenje vojne sile na američkom tlu, posebno protiv vlastitih građana. Zakon nazvan Posse Comitatus Act iz 1878. donesen je upravo da bi ograničio mogućnost vojske u obavljanju policijskih poslova. U nemirnim situacijama savezne države obično angažuju Nacionalnu gardu.
Nakon povratka na vlast Tramp je proširio svoja ovlašćenja proglašavanjem nacionalnih vanrednih stanja, što predsjedniku omogućava pristup dodatnim resursima i ovlašćenjima. Koristio ih je za uvođenje carine, ali i kontroverzne poteze vezane uz imigraciju.
U martu je, nakon proglašenja vanrednog stanja, Trump aktivirao i rijetko korišten Zakon o stranim neprijateljima iz 1798. kako bi deportovao migrante za koje tvrdi da su članovi bandi, ali Vrhovni sud SAD-a nedavno je privremeno blokirao tu odluku.
Ako Tramp odluči aktivirati Zakon o pobuni, zasad nije jasno kakvi ga pravni izazovi očekuju.
