Vladimir Putin se približio svom cilju popravljanja odnosa Rusije sa Sjedinjenim Državama i stvaranja razdora između SAD i Evrope, dok je istovremeno dao samo mali doprinos naporima Donalda Trampa da postigne mir u Ukrajini.
Prije dugog telefonskog razgovora dvojice predsjednika u utorak, američka strana je izjavila da će tražiti saglasnost Rusije za 30-dnevni prekid vatre u ratu - predlog koji je Ukrajina načelno prihvatila - kao prvi korak ka potpunom mirovnom sporazumu.
Međutim, Putin je pristao samo na znatno uži prekid vatre, prema kojem bi Rusija i Ukrajina na mjesec dana prestale da napadaju energetske objekte.
Putin se pobrinuo da ne izgleda da je Tramp iz razgovora izašao praznih rukum, ocjenjuje Rojters. To je prvi put u više od tri godine rata da su obje strane pristale da makar na kratko smanje neprijateljstva, a Bijela kuća je saopštila da će pregovori o pomorskom prekidu vatre u Crnom moru, kao i o sveobuhvatnijem primirju, odmah započeti.
Obustavljanje napada na energetske objekte i na moru predstavljalo bi značajno ograničenje za Ukrajinu, koja je od početka rata zadala ozbiljne udarce ruskoj naftnoj infrastrukturi - ključnom izvoru finansiranja rata - kao i njenoj daleko većoj mornarici.
Međutim, Rusija za sada ostaje slobodna da nastavi svoju vojnu ofanzivu na kopnu - posebno u zapadnoj oblasti Kurska, gdje je blizu da istisne ukrajinske snage koje su u avgustu prošle godine u iznenadnom upadu zauzele dio ruske teritorije.
Putin je ponovio uslove Rusije za širi prekid vatre - da ga Kijev ne smije iskoristiti za snabdijevanje oružjem i mobilizaciju dodatnih vojnika. Ukrajina te uslove odbacuje.
Najdžel Gould-Dejvis, stručnjak za Rusiju iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, rekao je za Rojters da je Putin zapravo odbacio šire primirje i da ga vjerovatno neće ozbiljno razmotriti, osim ako Tramp ne ispuni prijetnje da će pojačati ekonomski pritisak na Rusiju dodatnim sankcijama.
“Rekao je da ga zanima (primirje), ali je postavio niz očigledno neprihvatljivih uslova za njega. To je ‘ne’ drugim riječima”, rekao je Gould-Dejvis u telefonskom intervjuu za Rojters.
Trampovi saradnici su telefonski razgovor predstavili kao uspjeh i važan korak ka prekidu vatre.
“Do nedavno zaista nismo imali konsenzus oko ova dva aspekta - prekida vatre na energetsku infrastrukturu i moratorijuma na napade u Crnom moru - a danas smo do toga došli, i mislim da nas od potpunog primirja dijeli relativno kratak put”, izjavio je Trampov izaslanik Stiv Vitkof za Foks.
Međutim, Andrej Kozirjev, prozapadni političar koji je služio kao ministar spoljnih poslova Rusije 1990-ih i sada živi u inostranstvu, rekao je za kanal Dožd da Tramp nije postigao ništa. “Putinu je u potpunosti u interesu da nastavi rat i da vuče Ameriku za nos”, rekao je.
Ruski izvor blizak Kremlju izjavio je za Rojters: “Putin pokušava da izvrši pritisak na Trampa i nastaviće rat. Ukrajinci će se povlačiti i polako gubiti teritoriju i ljude.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev spreman da podrži moratorijum na napade na energetske ciljeve - ali su se, samo nekoliko sati kasnije, obje strane međusobno optuživale za pokretanje novih napada.
Međutim, razmjena zarobljenika, koja je predstavljena kao korak ka izgradnji povjerenja, ipak je sprovedena, a Tramp je nakon telefonskog razgovora sa Putinom juče razgovarao i sa Zelenskim, izjavivši nakon toga da “smo na veoma dobrom putu”.
Tramp je rekao da je njegov “veoma dobar telefonski razgovor” sa Zelenskim trajao sat vremena, što je bio njihov prvi razgovor od sastanka u Ovalnom kabinetu 28. februara, koji se završio žestokom raspravom.
Čak i ako bi ograničeni prekid vatre na energetske ciljeve opstao, analitičari smatraju da to ne bi predstavljalo značajan ustupak od strane Putina. Zauzvrat, obustavljanjem napada na ukrajinsku energetsku mrežu, on bi dobio predah od učestalih napada dronovima na neke od najvećih ruskih rafinerija nafte, koje su od početka ove godine izbacile iz pogona 3,3 miliona tona - ili 4% - ukupnog kapaciteta prerade nafte u Rusiji, prema procjenama Rojtersa.
Kozirjev je rekao da Putin nije odustao ni od čega pristajući na prekid vatre u energetskom sektoru, koji je, kako je naveo, ionako “veoma nejasan”.
“Drugo, ovo naravno uopšte nije ono o čemu je Tramp govorio, niti ono što je zahtijevao, niti ono na šta su Ukrajinci pristali, a to je (potpuni) prekid vatre. Ovo je prekid vatre na selektivne ciljeve. Ovo nije ono što se tražilo”, rekao je.
U zvaničnom izvještaju o razgovoru, Kremlj je saopštio da su predsjednici dogovorili nastavak napora za okončanje rata “u bilateralnom formatu” - pristup koji zabrinjava Ukrajinu i njene evropske saveznike, jer strahuju da bi Tramp mogao postići dogovor sa Putinom koji bi ih zaobišao i ostavio ranjivima u budućnosti.
Kremlj je saopštio da su dvojica lidera takođe razgovarala o širim oblastima potencijalne saradnje - na Bliskom istoku, kao i o nuklearnoj proliferaciji i bezbjednosti - u svijetlu “posebne odgovornosti” Rusije i SAD za očuvanje globalne stabilnosti.
To se uklapa u Putinov napor da Rusiju vrati za diplomatski sto kao ravnopravnog sagovornika Sjedinjenim Državama, pregovarajući sa Vašingtonom na jednakim osnovama nakon godina pokušaja SAD da izoluju Moskvu i kazne je ekonomskim sankcijama.
“Ovo je, naravno, veliki uspjeh za Putina, koji uspijeva da bilateralne odnose izvuče iz direktne zavisnosti od ukrajinskog sukoba”, rekla je politička analitičarka Tatjana Stanovaja.
Najdžel Gould-Dejvis je rekao da je očigledno da Putin, koji je takođe mamio američke kompanije potencijalno unosnim poslovnim dogovorima, “želi da pregovara samo sa SAD, a ne sa njihovim saveznicima”, u nastojanju da razdvoji Vašington od NATO partnera.
“To ostavlja Evropu u situaciji da mora veoma brzo da mobiliše resurse za sopstvenu odbranu i da se nada da će na neki način uspjeti da ograniči proces razdvajanja koji je već u toku”, dodao je.
