Svaki peti građanin, odnosno 21,9 odsto, jednom sedmično povjeruje u dezinformacije, dok 15 odsto njih u dezinformacije povjeruje jednom dnevno, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo institut Damar u okviru projekta koji finansira Program za profesionalizaciju medija Ambasade SAD.
“Isto istraživanje pokazuje da je u dezinformaciju jednom u mjesec dana povjerovalo 22,6 odsto građana/ki, dok nešto više od četvrtine građana/ki tvrdi da nikada nije povjerovalo u lažne informacije. Svaki peti građanin/ka (19,1 odsto) makar jednom dnevno uoči neku informaciju za koju posumnja da je lažna, dok svaki četvrti jednom sedmično uoči sadržaj za koji smatra da je dezinformacija. Svega 8,4 odsto građana/ki navodi da u prošloj godini nijesu uočili neku objavu za koju su posumnjali da je dezinformacija”, kazao je Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me.
Prema njegovim riječima manje od polovine građana (48,3 odsto) smatra da prosječna osoba može prepoznati lažnu vijest. Da ne može ili uglavnom ne može da prepozna lažnu vijest kazalo je 27,7 odsto ispitanika, odnosno više od četvrtine građana Crne Gore.
Takođe, dodao je Murić, 57,2 odsto građana smatra da prosječna osoba u Crnoj Gori ne mari za tačnost informacija, već vjeruje u ono što želi.
Građani rijetko provjeravaju sumnjive informacije
“U situacijama kada posumnjaju da je neka informacija u medijima ili na internetu lažna, četvrtina građana konsultuje porodicu ili prijatelje, međutim svaki peti građanin kaže da rijetko kada provjerava informacije. Takođe, 15,7 odsto građana nam je kazalo da u ovakvim slučajevima ipak odluči da ne konsultuje nikoga. Tek 4,8 odsto građana se ipak opredijeli da provjeri informaciju kod nadležnih institucija”, naglasio je Murić.
Upitani gdje najčešće uočavaju dezinformacije ispitanici navode da su to društvene mreže (43,2 odsto odgovora), ali i u domaći mediji (40 odsto), mediji iz regiona (14,7 odsto)…
“Pitali smo građane zbog čega se, po njihovom mišljenju, šire dezinformacije i najviše je onih koji navode da je to u cilju skretanja pažnje s važnih tema (28,1 odsto), ali i u cilju širenja uticaja na donošenje državnih odluka (15,8 odsto), ostvarivanja finansijske dobiti (15,8 odsto), narušavanja bezbjednosti države (13,5 odsto)…”, pojasnio je Murić.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 4. do 14. decembra 2023. godine na uzorku od 1004 ispitanika.
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje iznešeni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.
