„Već jedanaest godina Albaniju vodi i predstavlja Edi Rama (60), grmalj od čovjeka skromnih manira koji državne goste dočekuje u patikama, a novinare i bos. Kasni potomak socijalističke buržoazije, visokog obrazovanja, bivši košarkaški reprezentativac, priznati likovni umjetnik“, piše reporter Valter Majer za nedjeljnik Špigel, prenosi DW.
Za mnoge na Zapadu, Rama je kosmopolitsko lice Albanije, piše Špigel. Nerijetko je „zvijezda“ na raznim manifestacijama na koje ga pozivaju političari na vlasti u zemljama EU, uključujući i njemačke.
„Čak je i američki državni sekretar Antoni Blinken u februaru došao u Tiranu i pohvalno govorio o 'Ediju', prije svega o njegovoj reformi pravosuđa: 'Korumpirani političari sada odgovaraju za svoje postupke. Članovi organizovanog kriminala idu u zatvor i gube svoju imovinu. To je velika promjena.'“
Rama: „U svakoj šumi ima svinja“
Međutim, u posljednjem godišnjem izvještaju (za 2023.) Stejt departmenta na čijem je čelu Blinken, piše drugačije: „Korupcija postoji u svim sektorima i na svim nivoima vlade.“
Kako je moguće, pitao je Ramu italijanski novinar u junu, da su mnogi iz njegovog najbližeg okruženja ukljujući i ministre uhapšeni zbog korupcije, a samo on ostaje na funkciji? Hladan odgovor albanskog premijera je bio: „U svakoj šumi ima svinja.“
Kako navodi Špigel, nekoliko istražitelja im je potvrdilo da „na najvišem nivou vlasti postoje kontakti sa organizovanim kriminalom“. „Počelo se sa kanabisom, ali se posao razvio u trgovinu tonama kokaina, Albanci su se povezali sa kalabrijskom Ndrangetom i latinoameričkim kartelima“, stoji u tekstu.
Zemlja u kojoj je bilo opasno slušati Bitlse
Suočen sa optužbama Špigela, premijer Albanije „kasno uveče zove novinara i pokušava da utiče na izvještavanje: smatra optužbe neosnovanim, uvredljivim i neopravdano štetnim po ugled njegove zemlje“.
Albanija je, kaže Rama, bila izolovana diktatura, „Sjeverna Koreja Evrope, gdje je krajem osamdesetih bilo opasno slušati Bitlse. Zato tvrdim da smo, u apsolutnom smislu, u ovih 30 godina postigli više nego bilo koja druga evropska zemlja.“
Statistike govore drugačije, piše Špigel, navodeći da je Albanija, zbog masovnog iseljavanja, spala na 2,8 miliona stanovnika te da je skoro trećina mladih nezaposlena. Što je Rama popularniji u inostranstvu, to više raste bijes u zemlji koji se ogleda u uličnim demonstracijama, a i u njegovoj neposrednoj blizini, piše dalje Špigel.
Oni iz njegovog najužeg kruga, koji mnogo znaju i mnogo bi rizikovali, govore samo pod uslovom da im se ne otkriva ime – kao ovaj bivši član vlade koji kaže:
„Spajanje političkih i medijskih interesa sa interesima kriminalaca i oligarha, tako funkcioniše sistem Edija Rame. Sve to se dešava uz blagoslov EU i SAD. Nema nijedne javne nabavke koja ne završi u njegovom širem krugu. U suštini, Rama je cijelu zemlju uvukao u kriminal. Albanija je primjer korupcije, a ipak je Ramina lukavost dovela do toga da ga na Zapadu priznaju.“
Dugogodišnji „blagajnik“ se sklonio u Švajcarsku
Novinar Špigela je našao i one koji su bili spremni da govore ne skrivajući svoj identitet, ali nisu više u Albaniji. Kao Arben Ahmetaj, koga u Tirani smatraju „blagajnikom“ i ključnom figurom u Raminom sistemu vladavine.
Špigel je s Ahmetajem razgovarao u Luganu, u Švajcarskoj, gdje se sada nada političkom azilu.
„Nisam spreman da budem premijerov žrtveni jarac. Iskoristio je reformu pravosuđa, koju su finansirale SAD i EU, sada koristi pravosuđe protiv svojih političkih protivnika i svih koji se suprotstave njegovoj želji za moći“, kaže Ahmetaj koji je prije nego što ga je Rama smijenio bio potpredsjednik vlade.
On potvrđuje nalaze istražitelja prema kojima je Albanija za vrijeme Ramine vladavine postala narko-država:
„Poplava zemlje kanabisom od 2014. do 2017. bila je skrivena ekonomska agenda premijera“, tvrdi ovaj čovjek.
Uspon organizovanog kriminala, koji je time bio podstaknut, u velikoj mjeri je promijenio albansku ekonomiju i društvo: „Rama vjeruje da i dalje kontroliše kriminalno okruženje, ali zapravo već dugo ono kontroliše njega“, kaže Ahmetaj.
Bivši potpredsjednik vlade dodaje: „Nemam pojma zašto Evropljani ne žele da vide šta se događa u Albaniji. Imaju odlične obavještajne službe, koje tačno znaju šta se dešava, naročito u vezi sa pranjem novca i organizovanim kriminalom.“
Trampovi ljudi
I Italijanski tužilac Frančesko Mandoi, kojeg je Rama privremeno angažovao kao povjerenika za borbu protiv korupcije, za Špigel donosi poražavajući zaključak: „Narko-bosovi imaju svoje ljude svuda, u administraciji, u institucijama. Sada su u stanju da potčine vladu.“
Novac albanske narko-mafije ogleda se, između ostalog, u obliku nebodera koji su promijenili nekada sumoran izgled Tirane. Građevinski bum se nastavlja i na Jadranskoj obali.
Uz blagoslov Edija Rame, zet Donalda Trampa, Džared Kušner, i bivši američki specijalni izaslanik za Balkan Ričard Grenel, planiraju velike investicije u tom regionu.
Rama, Grenel i Tramp poznaju se još iz vremena kada su, pod nadzorom tadašnje visoke predstavnice EU Federike Mogerini „planirali mijenjanje granica između Kosova i Srbije“, piše Špigel.
Za EU je Rama daleko prijatniji od Vučića
„Fenomen Rame mora se posmatrati u širem kontekstu – iz perspektive EU to je pokušaj stabilizacije Zapadnog Balkana. Rama se, za razliku od Aleksandra Vučića, ne smatra antievropskim, već daleko prijatnijim. Zato su odlučili da zažmure na jedno, ako ne i na oba oka“, kaže Frauke Zebas iz briselske kancelarije Fondacije za nauku i politiku.
Da li se Rama bogati na račun drugih? „Iz briselske perspektive to i nije toliko važno“, kaže Zebas. „Pridruživanje Albanije EU ionako nije na dnevnom redu u skorije vrijeme.“
Rama je od 2013. je premijer. Sledeće godine se nada četvrtom mandatu, i to sa dobrim izgledima na uspjeh.
„U njegovim rukama je 90 odsto opština, skoro kao u Rusiji. Dok neko ne ustane i kaže 'Lično sam dao novac Ediju Rami’ – ništa mu se neće dogoditi. Jer vlada mafijaški zakon ćutanja - omerta“, kaže istraživačka novinarka Klodijana Lala za Špigel.