Osnovni razlog za izradu izmjena i dopuna Zakona o radu, kao jednog od zatvarajućeg mjerila za Poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje, jeste dalje usklađivanje radnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru pregovaračkog poglavlja 19 Socijalna politika i zapošljavanje, konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada koje je Crna Gora ratifikovala i drugim izvorima međunarodnog prava, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga (MRZSD).
Kako se navodi u saopštenju, u predmetni zakon implementiraće se Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o ravnoteži između privatnog i poslovnog života roditelja i pružatelja njege i stavljanju van snage Direktive vijeća 2010/18/EU i Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o tranparentnim i predvidivim radnim uslovima u Evropskoj uniji, kao i Okvirnog sporazuma o radu na daljinu iz 2001. godine. Isto tako navedenim zakonom izvršiće se usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola u smislu ko se smatra članom uže porodice u cilju ostvarivanja prava iz radnog odnosa.
“Osnovni ciljevi koji će se postići donošenjem izmjena i dopuna Zakona o radu, jeste uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života zaposlenih roditelja i pružetelja njege s jedne strane, transparentni i predvidljivi radni uslovi s druge strane, kao i fleksibilniji radni odnosi na tržištu rada kroz organizovanje rada van prostorija poslodavca”, dodaje se u saopštenju.
Takođe, izmjenama i dopunama Zakonom o radu se kroz direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružaoca njege utvrđuju minimalni zahtjevi u pogledu očinskog odsustva, roditeljskog odsustva i odsustva za pružaoce njege, kao i minimalni zahtjevi u pogledu fleksibilnih radnih uslova za zaposlene koji su roditelji ili pružaoci njege.
“Usklađivanjem poslovnog i privatnog života takvih roditelja i pružaoca njege doprinosi se ciljevima koji se odnose na ostvarenje ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada, jednako postupanje na radnom mjestu i podsticanju veće uključenosti žena na tržištu rada”, kazali su u saopštenju.
Konkretno, da bi se podstakla ravnopravnija podjela obaveza njege djece, između žena i muškaraca, i omogućilo rano strvaranje emocionalne veze između djece i očeva, izmjenama Zakona o radu propisaće se odsutvo sa rada za očeve u trajanju od 10 radnih dana zbog rođenja djeteta.
“Izmjenama Zakona o radu propisaće se minimalno razdoblje roditeljskog odsustva u trajanju od dva mjeseca koje se ne može prenijeti sa jednog roditelja na drugog. Cilj ove mjere jeste da podstakne očeve da koriste roditeljsko odsustvo u minimalnom trajanju od dva mjeseca jer isto ne može biti prenijeto majci. Sa druge strane, ovom mjerom se olakšava ponovno uključivanje majki na tržište rada nakon porodiljskog i roditeljskog odsustva”, ističu iz ministarstva.
Dodatno, u cilju podsticanja roditelja i pružaoca njege da ostanu na tržištu rada omogućiće im se da raspored rada prilagode svojim potrebama, u smislu davanja prava da zatraže fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati ili da rade od kuće.
“Navedenim izmjenama i dopunama Zakona se postiže transparentnije uređivanje radnog odnosa kroz ugovor o probnom radu, obavještenje poslodavca zaposlenom u cilju obezbjeđivanje predvidljivih i sigurnijih uslova radnog mjesta nakon isteka probnog rada, preciznije određivanje prava zaposlenog u slučaju drugačijeg uređenja prekovremenog rada”, naglašavaju.
Kroz fleksibilniju organizciju rada na daljinu uz upotrebu informacijske tehnologije omogućiće se obavljanje poslova radnog mjesta van prostorija poslodavca, na isti način kao i na radnom mjestu.
“Institut rada van prostorija poslodavca kao takav je dobrovoljan, i sami zaposleni ukoliko ne prihvati da poslove radnog mjesta ne obavlja na ovaj način neće trpjeti štetne posljedice. Na poseban način propisuje se zaštita zaposlenih koji rade van prostorija poslodavca u smislu inspekcijskog nadzora”, zaključuju iz MRZSD.
