Moskva se juče pridružila Vašingtonu u pozivu Ukrajini da održi izbore, što je u Kijevu izazvalo zabrinutost da ruski predsjednik na taj način pokušava da ih zavadi sa ključnim saveznikom oko toga kako dalje postupati u cilju okončanja rata, prenio je “Politiko”.
Specijalni izaslanik Donalda Trampa za Ukrajinu i Rusiju, Kit Kelog, kazao je tokom vikenda da se “u većini demokratija izbori održavaju čak i tokom ratnog stanja”. “Mislim da je to važno. Vjerujem da je dobro za demokratiju. Ljepota snažne demokratije leži u tome da postoji više od jednog potencijalnog kandidata”, kazao je Kelog.
Rusija je juče podržala taj predlog, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da je mandat predsjednika Volodimira Zelenskog ”istekao”. On je istakao da bi “legitimizacija ukrajinskog rukovodstva” bila neophodna kao dio bilo kakvog mirovnog procesa.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, kako podsjeća briselski portal, više puta izjavljivao da ne priznaje Zelenskog kao legitimnog lidera.
Kijev strahuje da bi održavanje izbora u ovom trenutku ugrozilo ukrajinsko jedinstvo i otvorilo zemlju za destabilizujuće ruske kampanje uticaja. Kelogove izjave, kao i brz podrška Kremlja, izazvali su uzbunu.
Bivši ukrajinski ministar, koji je želio da ostane anoniman, kazao je za “Politiko” da je “usaglašavanje Vašingtona i Moskve po pitanju izbora zabrinjavajuće”, dodajući: “Vidim to kao prvi dokaz da se Tramp i Putin slažu u tome da žele da Zelenski ode.”
Kremlj nije jasno precizirao da li su mirovni pregovori uslovljeni održavanjem izbora u Ukrajini, niti kakav redosljed događaja Rusija ima na umu, ali je Moskva poručila da bez uspostavljanja političke legitimnosti nikakav konačan sporazum ne može biti postignut. Ni Kelog nije bio jasan u vezi sa redosljedom održavanja izbora i okončanja neprijateljstava.
Ukrajina trenutno po zakonu ne može da održi izbore. Prema ustavu zemlje, izbori ne mogu biti raspisani dok je Ukrajina pod vanrednim stanjem. Zelenski je proglasio vanredno stanje na početku ruske invazije u februaru 2022, što je dovelo do odlaganja prošlogodišnjih planiranih predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
Stručnjaci za izbore, takođe, dovode u pitanje praktičnost i izvodljivost održavanja izbora dok se zemlja bori za opstanak pod stalnim bombardovanjem - i dok je značajan dio stanovništva raseljen unutar Ukrajine ili u inostranstvu.
Kelog je rekao da bi izbori mogli biti održani do kraja godine, posebno ako se postigne primirje s Rusijom, ali je dodao da je takvo glasanje “neophodno”.
Zelenski je ranije izjavio da bi Ukrajina mogla da održi izbore ove godine, ali samo ako se borbe završe i ako budu postignute bezbjednosne garancije koje bi odvratile Rusiju od ponovnog neprijateljstva.
Tokom vikenda, Zelenski je upozorio na opasnost od toga da SAD i Rusija vode pregovore o okončanju rata bez učešća Kijeva. “Oni mogu imati sopstvene odnose, ali razgovarati o Ukrajini bez nas - to je opasno za sve”, dodao je.
Zelenski je u intervjuu za novinsku agenciju Asošiejtid pres izjavio da je naklonjen pregovorima u kojima bi učestvovale Sjedinjene Države, Ukrajina, Rusija i Evropska unija.
Njegovi komentari uslijedili su nakon Trampove izjave u kojoj je sugerisao da su Vašington i Moskva već bili u kontaktu u vezi s Ukrajinom.
Na pitanje o stavovima Zelenskog u vezi sa formatom budućih pregovora, Peskov je juče rekao novinarima: “Do sada niko nije ozbiljno razgovarao o mogućem sastavu učesnika pregovora.” “Zasada polazimo od pretpostavke da ukrajinski predsjednik nema pravo da vodi takve pregovore”, dodao je.
Moskva već dugo tvrdi da Zelenski zbog toga što nije ponovo izabran prošle godine, nakon isteka njegovog petogodišnjeg mandata, nije ovlašten prema zakonu da potpiše mirovni sporazum. Kijev odbacuje taj stav kao neiskrenu smicalicu osmišljenu da zakomplikuje pregovore, prenosi Rojters.
Peskov je takođe istakao da je teško razgovarati o mogućem formatu bilo kakvih pregovora dok je na snazi dekret koji je Zelenski potpisao 2022, a kojim se zabranjuju pregovori s Rusijom dok je Putin na vlasti. Moskva insistira da taj dekret mora biti ukinut.
