Piše: Stiv Rozenberg
Vidjeli smo to i ranije: Vladimir Putin ne reaguje dobro na ultimatume. Vidjeli smo to ponovo u Kremlju.
Predsjednik Putin je optužio evropske sile da razgovaraju sa Rusijom „na grub način i uz pomoć ultimatuma“.
Nije ulazio u detalje. Nije mu bilo potrebno.
Ovo je očigledno bio njegov odgovor na ultimatum koji su postavili evropski šefovi država i vlada u Kijevu.
Upozorili su Moskvu da će biti daljih sankcija protiv Rusije i veće vojne podrške Ukrajini ako Rusija ne pristane na bezuslovni 30-dnevni prekid vatre koji počinje u ponedjeljak.
U subotu je ser Kir Starmer rekao: „Ako on [Putin] ozbiljno misli o miru, onda ima priliku da to pokaže.“
Odgovor Kremlja: Mi to mislimo ozbiljno, ali ćemo to pokazati na svoj način.
Putinov put (njegov kontrapredlog) su direktni razgovori sa Ukrajinom sledećeg četvrtka u Istanbulu.
Ali, i ovo je ključno, nema trenutnog prekida vatre.
Dakle, da li je ponuda Kremlja ozbiljna mirovna inicijativa? Ili je ovo jednostavno pokušaj Moskve da kupi vrijeme i produži rat? I da li Rusija možda pokušava da ovim predlogom podijeli zapadnu koaliciju koja podržava Ukrajinu?
Počnimo sa kratkim, ali ključnim pitanjem: Da li Vladimir Putin želi mir?
On tvrdi da ga želi. Ali mir samo pod uslovima Rusije.
Moskva sumnja da nema mnogo koristi od 30-dnevnog bezuslovnog prekida vatre, posebno zato što Rusi vjeruju da trenutno imaju inicijativu na bojnom polju u Ukrajini.
Ali Rusija takođe ne želi da bude viđena kao prepreka miru. Želi da održi dobre odnose sa administracijom Donalda Trampa, sa kojom Kremlj vrijedno radi na poboljšanju odnosa.
Ako se približavanje SAD i Rusije nastavi, Kremlj se nada brzom ukidanju sankcija i ekonomskom oporavku.
Predlogom direktnih razgovora u Istanbulu, predsjednik Putin šalje signal Bijeloj kući: „Ja sam čovjek mira.“
Međutim, pošto se ne obavezuje na trenutni 30-dnevni prekid vatre, vjerovatno je da će Rusija nastaviti rat i osvojiti i okupirati još ukrajinskih teritorija.
Nejasna izjava šefa Kremlja da „ne isključuje“ da bi istanbulski pregovori mogli dovesti do „novih prekida vatre“ biće dočekana sa velikim skepticizmom u Kijevu.
A kada govorimo o ratu i miru, ne zaboravimo da je predsjednik Putin naredio potpunu rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
To je bila njegova odluka, koja se u velikoj mjeri smatra pokušajem da se Ukrajina vrati u orbitu Moskve.
Međutim, on to nije nazvao ratom. On je rusku akciju opisao kao „specijalnu vojnu operaciju“.
Međutim, Putin je sinoć izjavio: „U toku su borbe, rat. Ali mi nudimo da nastavimo razgovore koji su prekinuti, a ne mi. Šta je tu loše?“
Kremlj može očekivati da će njegova ponuda za direktne razgovore u Istanbulu izazvati razdor između američke vlade i evropskih lidera.
Nakon Putinove objave, predsjednik Tramp je u objavi na društvenim mrežama pozdravio „potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu“ i obećao da će „nastaviti da radi sa objema stranama kako bi se to osiguralo“.
Emanuel Makron je Putinovu ponudu opisao kao „prvi korak, ali ne i dovoljan“. Francuski predsjednik je takođe rekao da „bezuslovnom prekidu vatre ne prethode pregovori“.
Putin je svoj predlog objavio u saopštenju datom kasno uveče u Kremlju.
Bio sam jedan od male grupe stranih novinara koji su, zajedno sa ruskim reporterima, bili pozvani na konferenciju za štampu za koju nam je rečeno da će se održati.
Čekali smo nekoliko sati da događaj počne. Na kraju, ruski predsjednik nije odgovarao na pitanja. Nakon što je dao svoju izjavu, napustio je sobu.
