Republikanci su preuzeli kontrolu nad Senatom, gornjim domom Kongresa SAD pošto su osvojili mjesta koja su imale demokrate, čime su preoteli većinu u tom tijelu poslije četiri godine.
Demokrate su posmatrale kako njihovi napori da spasu svoju tanku većinu izmiču dok su rezultati favorizovali republikance.
Propali su napori demokrata da zbace vatrene republikance Teda Kruza iz Teksasa i Rika Skota s Floride.
Uz kontrolu nad čitavim Kongresom koja u pitanju, nadmetanje za Predstavnički dom i Senat će odrediti koja stranka ima većinu i moć da pojača ili blokira agendu predsjednika, ili da li se Bijela kuća suoči sa podijeljenim Kapitol Hilom.
Fokus je sada okrenut ka demokratskim državama Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina sa „plavim zidom“ kojim se demokrate bore da zaštite mjesta u onim što je preostalo od njihove tanke većine u Senatu.
Na kraju, samo nekoliko sjedišta, ili samo jedno, moglo bi da promijeni ravnotežu u bilo kojem domu. Sa Senatom 50-50, stranka u Bijeloj kući određuje većinu, pošto je potpredsjednik taj-brejker.
Ključna nadmetanja se odvijaju uporedo sa prvim predsjedničkim izborima od napada na Kapitol 6. januara 2021. godine, ali i u neočekivanim djelovima zemlje nakon jedne od najhaotičnijih sjednica Kongresa u modernim vremenima.
Glasači su rekli da su ekonomija i imigracija glavna pitanja sa kojima se zemlja suočava, ali je budućnost demokratije takođe bila vodeći motiv za mnoge Amerikance koji su glasali na predsjedničkim izborima.
Kongres igra ulogu u održavanju američke tradicije mirnog prenosa predsjedničke vlasti. Prije četiri godine, Tramp je poslao svoju gomilu pristalica da se „pakleno bore“ na Kapitolu, a mnogi republikanci u Kongresu glasali su da blokiraju izbore predsjednika Džoa Bajdena. Kongres će ponovo biti pozvan da potvrdi rezultate predsedničkih izbora 2025. godine.
Stranke i spoljne grupe potrošile su milijarde dolara na usko ratište i za Dom od 435 članova i Senat od 100 članova.
