Piše: Novak Adžić
CRNOGORSKA DRŽAVA I CRKVA U VRIJEME KNJAZA I KRALJA NIKOLE I PETROVIĆA NJEGOŠA SU SLAVILI BOŽIĆ 25. DECEMBRA, A NE 7. JANUARA
Valja znati istorijske činjenice koje jasno kazuju da je Božić - dan Hristovog rođenja - slavljen vjekovima običajno, tradicionalno i u skladu sa važećim kalendarom u nezavisnoj Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori i u vrijeme vladavine knjaza i kralja Nikole I Petrovića-Njegoša. Slavili su ga istog dana -25. decembra svake godine svi hrišćani u Crnoj Gori-kako pripadnici rimokatoličke tako i dominantne državne pravoslavne crkve i pravoslavne vjeroispovijesti. Pravoslavci u Crnoj Gori su u vrijeme vlasti knjaza i kralja Nikole i autokefalna Crnogorska crkva obilježavali, odnosno, slavili Božić 25. decembra, a ne 7. januara. On je tog datuma slavljen kako na Dvoru na Cetinju, tako i u sjedištu Crnogorske crkve u Cetinjskom manastiru ali i svuda u Crnoj Gori od strane hrišćana, crnogorskih državljana, građana, stanovnika, ne samo rimokatolika, već i pravoslavaca.
O proslavi Božića u Crnoj Gori redovno je izvještavao ondašnji "Glas Crnogorca", neslužbeno glasilo crnogorskog Dvora i Vlade, kao i list "Cetinjski vjesnik". U ovom kratkom prilogu, podsjećamo na obilježavanje Božića u Crnoj Gori, odnosno, na Cetinju, centru državne crnogorske vlasti i crkve, 1907. godine.
Naime, 25. Decembra 1907. Božić je proslavljen na sljedeci način, prema izvještaju "Glasa Crnogorca" koji glasi: "BOŽIĆ. Zbog žalosti koja je zadesila naš Uzvišeni Vladalački Dom Nj. Svj. Knjaževića Stanislava (sina knjaza Mirka i knjaginje Natalije koji je preminuo 22. decembra 1907. nap. N. A), proveden je ove godine Božić u prijestonici sasvim tiho. Na Božić rano u ujutro svršena je u manastirskoj crkvi jutrenja sa arhijerejskom liturgijom u prisusustvu mnogobrojnog naroda, a uobičajeno čestitanje po varoši poslije Bogosluženja svelo se na najuže porodične krugove. Vrijeme je o Božiću bilo lijepo, bez snijega, a toplo kao usred proljeća".
Ovo objavljuje Glas Crnogorca br. 59 od 29. Decembra 1907 na strani 4. Bila je tada korota zbog smrti Stanislava, sina knjaza Mirka.
Ali se Bozić slavio na Cetinju 25. decembra 1907, a ne 7. januara. Crnogorska crkva slavila je Bozić kao i država Crna Gora i on je slavljen 25. decembra svake godine. Takva je praksa u Crnoj Gori bila sve do ukidanja autokefalne Crnogorske crkve i bespravnog uništenja crnogorske države 1918. godine.
Dakle, pravoslavci i katolici su slavili Božić istog dana 25 decembra. Tako je nekad bilo.
I za kraj valja pomenuti da su Crnogorski Dvor i Vlada u egzilu 1920. slavili Božić 25. decembra, a ne 7. januara.
