Kandidat za kancelara Njemačke Fridrih Merc održao je danas u Berlinu otvoren i konstruktivan razgovor sa odlazećim kancelarom Olafom Šolcom o eventualnom formiranju postizborne parlamentarne koalicije.
U zajedničkom saopštenju Šolca i Merca navedeno je da su dvojica lidera održala sastanak, ali nisu iznijeti nikakvi dodatni detalji, prenosi Rojters.
Agencija navodi da se, prema "parlamentarnoj kombinatorici", može očekivati da će savez Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ući u alijansu sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) čiji će cilj biti formiranje većine u Bundestagu.
Predsjednik CDU i demohrišćanski kandidat za kancelara Fridrih Merc u više navrata je rekao da ne želi da gubi vrijeme i da namerava da formira vladu do Uskrsa, 20. aprila, podsjeća Dojče vele (DW).
Bivši potpredsjednik SPD Ralf Štegner naveo je da želi što brže pregovore i vladu koja funkcioniše, rekavši da se "ne može priuštiti višenedeljno premišljanje, imajući u vidu globalnu situaciju".
DW navodi da je jedno od najtežih pitanja u preliminarnim razgovorima Mercov zahtjev za odbijanje tražitelja azila na njemačkim granicama. SPD to smatra nespojivim sa njemačkim Ustavom i pravom EU.
Osim toga, CDU/CSU želi da zamijeni tzv. građanski dohodak, kako se naziva novi sistem pomoći za dugotrajno nezaposlene koji je uvela poslednja vlada Olafa Šolca, kao i da potpuno ukine naknade osobama koje u potpunosti odbijaju da sarađuju pri traženju posla.
SPD, s druge strane, želi da zadrži građanski dohodak, ali i da pojača kontrole kako bi se osiguralo da primaoci naknade zaista prihvataju ponuđene poslove.
Socijaldemokrate insistiraju i na povećanju minimalne satnice rada na 15 eura.
Takođe, SPD želi da trajno osigura da nivo penzija ne padne ispod 48 odsto prosječne plate zaposlenih. Stranke imaju i različite poglede na poresku politiku, ocjenjuje DW.
Unija želi da ukine dodatni porez solidarnosti za obnovu istočnonjemačkih saveznih pokrajina i da znatno povisi prag za najvišu poresku stopu.
SPD, s druge strane, želi da smanji poreze za 95 posto poreznih obveznika, dok bi najbogatiji trebalo da plaćaju veće doprinose.
