Političke partije najavljuju podršku inicijativi predsjednika Jakova Milatovića o uvođenje otvorenih izbornih lista. Različito, međutim, tumače način na koji bi one mogle biti uvedene. Dok u opoziciji smatraju da bi to pitanje trebalo da riješi Odbor za izbornu reformu, u vlasti sumnjaju da je to moguće, pa poručuju da treba raspisati referendum. Saglasni da bi otvorene liste doprinijele demokratizaciji društva i ojačale vezu između poslanika i građana.
Nakon što je predsjednik Jakov Milatović podnio Skupštini inicijativu da se uvedu otvorene izborne liste, iz njegovog kabineta kažu da je pravi trenutak da se krene u rješavanje tog pitanja. Ističu da bi se uvođenjem otvorenih lista moć vratila u ruke građana.
“Da birači koji daju podršku određenoj listi ili politici, da im se doda pravo da mogu da biraju ko će s te liste artikulisati tu politiku, što mislimo da je od velikog značaja za građane. Takođe, prednost otvorenih lista je u tome da politički predstavnici, i na lokalnom i na državnom nivou, osjećaju dodatnu odgovornost kad znaju da su izabrani od samih birača a ne od nekih partijskih vrhova”, kaže odbornik Drago Šundić.
Iz Pokreta Evropa sad kažu da podržavaju inicijativu. Pitanje je, međutim, na koji način bi ona mogla biti sprovedena. Vasilije Čarapić sumnja da bi se to moglo riješiti u Odboru za izbornu reformu.
“Ja imam neke sumnje da unutar tog odbora ne postoji dovoljno političke volje da na taj način uvedemo otvorene liste. Ukoliko nema volje da partije kroz odbor postignu konsenzus, onda smatram da je potpuno legitimno raspisati referendum i pitati građane da li oni žele otvorene liste. Ukoliko građani kažu da, smatram da partije nemaju kud i da ćemo morati da se prilagodimo volji građana”, istakao je Vasilije Čarapić.
I predsjednik Milatović nedavno je kazao da će ukoliko ne bude političke volje predložiti raspisivanje referenduma. Iz opozicije, s druge strane, poručuju da ne vide razlog za to, budući da partije podržavaju ideju.
“Mi ćemo insistirati na tome u okviru Odbora za izbornu reformu, a da li postoji politička volja da se pređe s riječi na djelo vidjećemo u narednom periodu. Što se nas tiče – podrška, a ako svi budemo radili u skladu s onim što pričamo javno referendum nam neće biti potreban za to pitanje”, kazao je Miloš Konatar.
Da referendum nije potreban, saglasne su i Socijaldemokrate. Boris Mugoša kaže da ne treba gubiti vrijeme nego što prije mijenjati sistem i dozvoliti građanima da sami biraju poslanike za koje žele da ih predstavljaju u parlamentu.
“Dešavale su se situacije da čak 81 s liste postane poslanik iako ta partija ima deset poslaničkih mjesta u parlamentu. Što se tiče referenduma, ako smo gotovo svi za otvorene liste, onda ne vidim razlog da to kroz Odbor za izbornu reformu i ne sprovedemo u djelo jer onda imamo već dvije trećine koje su potrebne za izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika”, istakao je Boris Mugoša.
Osim Crne Gore, zatvorene izborne liste imaju Srbija, Portugal i Španija, dok su u ostalim državama Evrope liste otvorene ili polu-otvorene. Naši sagovornici ističu da su u skandinavskim zemljama i Švajcarskoj liste u potpunosti otvorene, dok Njemačka, Hrvatska i neke druge zemlje imaju kombinovane modele što bi, kako smatraju, bio najprikladniji model i za Crnu Goru
