Izrael gađao skladište preciznih raketa Hezbolaha u Bejrutu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da svaki dogovor s Iranom mora uključivati "uništavanje cjelokupne iranske nuklearne infrastrukture", prenijeli su danas izraelski mediji.

"Sporazumom s Iranom se mora otkloniti iranska sposobnost za obogaćivanje uranijuma. Sporazum koji funkcioniše je onaj koji otklanja sposobnost Irana da obogaćuje uranijum za nuklearno oružje. Uništite svu infrastrukturu iranskog nuklearnog programa. To je sporazum s kojim možemo živjeti", izjavio je premijer Benjamin Netanjahu na Konferenciji za politiku u Jerusalimu, prenosi list Tajms of Izrael.

Libanski predsjednik Džozef Aun osudio je danas izraelski vazdušni napad na južno predgrađe Bejruta i zatražio da SAD i Francuska preduzmu mjere kako bi okončale izraelsko kršenje primirja.

"Agresivnost Izraela, koji nastavlja svoje napade, zahtijeva odlučne akcije SAD i Francuske kao garanta sporazuma o prekidu vatre koji je stupio na snagu 27. novembra 2024. godine", istakao je Aun i dodao da Vašington i Pariz treba da primoraju Izrael da odmah obustavi napade, prenijela je Al Džazira.

On je rekao da Izrael podriva stabilnost u Libanu i eskalira tenzije, predstavljajući "stvarnu opasnost po bezbjednost" regiona.

Izrael je ranije danas napao skladište preciznih raketa Hezbolaha u Bejrutu, potvrdili su izraelski premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac u zajedničkoj izjavi, dodajući da su rakete ove libanske militantne grupe "predstavljale značajnu prijetnju za Izrael".

"Izrael neće dozvoliti da Hezbollah jača i nastavlja da bude bilo kakva prijetnja, bilo ju Libanu", navodi se u zajedničkom saopštenju dvojice visokih izraelskih zvaničnika, prenosi dnevni list Tajms of Izrael.

Netanjahu i Kac su naglasili da Izrael neće dozvoliti da bejrutsko predgrađe Dahija služi Hezbolahu kao utočište upozorivši da libanska vlada snosi direktnu odgovornost za otklanjanje.

U odvojenom saopštenju izraelske vojske (IDF) navodi se da je vazdušnim napadom ciljan objekat u kojem je Hezbolah skladištio precizne rakete.

Predstavnici Ujedinjenih nacija i Palestinske teritorije na saslušanju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) optužili su Izrael za kršenje međunarodnog prava zbog odbijanja da dopusti dolazak pomoći u Gazu, na prvom danu saslušanja o Izraelovim obavezama da omogući isporuku pomoći.

Od 2. marta, Izrael je potpuno blokirao sve snabdijevanje za 2,3 miliona stanovnika Gaze, a zalihe hrane koje su bile nakupljene tokom primirja početkom godine gotovo su potpuno istekle.

Na početku saslušanja na najvišem sudu UN-a, pravni savjetnik UN-a izjavio je da Izrael ima jasnu obavezu kao okupatorska sila da omogući i olakša humanitarnu pomoć za ljude u Gazi.

„U specifičnom kontekstu trenutne situacije u okupiranim palestinskim teritorijama, ove obaveze podrazumijevaju omogućavanje svim relevantnim UN entitetima da obavljaju aktivnosti u korist lokalnog stanovništva“, izjavila je Elinor Hammarskjold.

Palestinski predstavnik Ammar Hijazi rekao je da Izrael koristi humanitarnu pomoć kao „oružje rata“, dok ljudi u Gazi pate od gladi.

Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Saar rekao je da je Izrael dostavio svoj stav u pisanoj formi, koji je nazvao „cirkusom“.

Govoreći danas u Jerusalimu, Saar je izjavio da je sud politizovan, dok UN nije uspjeo da ukloni zaposlene u svojoj agenciji za palestinske izbjeglice UNRWA koji su članovi militantnih grupa u Gazi.

„Ponovo zloupotrebljavaju sud pokušavajući da prisile Izrael da sarađuje sa organizacijom koja je zaražena teroristima Hamasa“, rekao je Saar. „Cilj je da se Izraelu oduzme najosnovnije pravo na samoodbranu“.

UN je u avgustu saopštio da je devet zaposlenih u UNRWA možda bilo umiješano u napad Hamas-a 7. oktobra 2023. godine i da su otpušteni. Drugi komandant Hamasa, kojeg je UNRWA potvrdio kao jednog od svojih zaposlenih, poginuo je u Gazi u oktobru, prema informacijama iz Izraela.

ICJ, poznat i kao Svjetski sud, dobio je zadatak u decembru da formira savjetodavno mišljenje o obavezama Izraela da omogući pomoć Palestincima koju isporučuju države i međunarodne grupe, uključujući Ujedinjene nacije.

Izrael je više puta izjavio da neće dozvoliti ulazak robe i zaliha u Gazu dok Hamas ne oslobodi sve preostale taoce. Optužio je Hamas za otmicu humanitarne pomoći, što militantna grupa negira.

„Ovaj slučaj se odnosi na uništavanje temelja života u Palestini, dok Izrael blokira UN i druge humanitarne organizacije da pruže pomoć koja spašava živote stanovništvu“, rekao je Hijazi, šef palestinske misije u Holandiji, tokom saslušanja.

Predsjednik SAD Donald Trump je u petak rekao da je tražio od izraelskog premijera Benjamina Netanijahua da dozvoli ulazak hrane i lijekova u Gazu. Njemačka, Francuska i Britanija pozvale su prošle sedmice na slobodan prolaz humanitarne pomoći u opkoljenu palestinsku teritoriju.
Savjetodavna mišljenja ICJ-a imaju pravnu i političku težinu, iako nijesu obavezujuća i sud nema ovlašćenja za njihovu primjenu.

Ono što se kaže je da Izrael u osnovi ovdje ima dvostruku obvezu prema međunarodnom pravu.

Ima obvezu kao okupacijska sila na palestinskim teritorijima, a ta obveza u biti se svodi na brigu za dobrobit Palestinaca. To uključuje sisteme obrazovanja i socijalne njege djece, medicinske ustanove, uključujući bolnice koje je osnovao UN, i operacije humanitarne pomoći. Ako to ne učini, onda krši svoje obveze prema međunarodnom pravu.

Takođe ima obavezu kao potpisnik Povelje UN-a, jer UN prema toj povelji ima imunitet i izuzetak koja ga razlikuju od drugih institucija i drugih multilateralnih organizacija.

Sada, te obveze znače da ne smijete uhapsiti, pritvarati ili napadati osoblje UN-a, da ne smijete bombardovati objekte i zgrade UN-a, a ako to učinite, kršite međunarodno pravo i Povelju UN-a, a Izrael je potpisnik te povelje.

Najmanje 32 osobe ubijene su u izraelskim vazdušnim napadima na Pojas Gaze od zore, uključujući 26 u gradu Gazi i sjevernom Pojasu Gaze, rekli su medicinski izvori za Al Jazeeru.

Prema jednom od njihovih dopisnika s terena, najmanje sedam Palestinaca, uključujući dvoje djece, ubijeno je u izraelskim napadima dronovima na nekoliko područja zapadno od grada Gaze.

Lokalni izvori su rekli Vafi da su izraelske vlasti izvršile raciju u gradu Al-Džib, sjeverno od Jerusalima, na okupiranoj Zapadnoj obali, uručivši obavještenja grupi stanovnika, naređujući im da obustave izgradnju tri kuće i objekta za stoku.

Prema podacima Komiteta za otpor zidu i naseljima, izraelske vlasti su prošlog mjeseca sprovele 58 operacija rušenja širom okupirane Zapadne obale.

Izrael je rušio palestinske kuće na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu čak i prije sadašnjeg rata u Gazi, što su grupe za ljudska prava i aktivisti nazvali kršenjem međunarodnog prava.

Portparol Husa osudio je napad SAD na pritvorski centar u kojem se nalaze afrički imigranti.

Mohamed Abdul Salam je na Platformi X napisao da američka „brutalnost“ „neće prikriti vojni neuspeh koji američka vlada trpi u svojoj agresiji protiv Jemena i da nastavak agresije neće donijeti nikakva dostignuća“.

Dodao je da ćutanje međunarodne zajednice o vazdušnim napadima „ohrabruje“ Vašington da nastavi napade na stambena područja, „zavaravajući“ svijet da povjeruje da su to „vojni ciljevi“.

„Vašingtonovo pribjegavanje takvim tvrdnjama ne čini ih stvarnošću. Umjesto toga, prava realnost je da Vašington namjerno i unaprijed namjerava da počini zločine i terorizam“, rekao je on.

Broj ubijenih u pritvorskom centru za afričke migrante u Saadi porastao je na 68, a 47 ih je povrijeđeno, prema medijima povezanim sa Husima.

Spasilačka operacija u Saadi traje od šest ujutro. Spasilački timovi prebacili su prvih 55 stradalih u bolnicu, a među njima je bilo smrtnih slučajeva, tako da bi se broj poginulih mogao dodatno povećati.

Sinoć su američki avioni bombardirali različita područja, posebno Sanu i Saadu.

U Sani su napadnute tri kuće, prema Husima, a do sada je osam ljudi ubijeno, među njima djeca i žene.

Novinska agencija Wafa izvještava da su pritvorenici prebačeni u Evropsku bolnicu u Khan Younisu, na jugu Gaze, preko graničnog prijelaza Karem Abu Salem (poznatog i kao Kerem Shalom).

Navodi se da je Izrael od početka aprila priznao da drži 1.747 pritvorenika iz Gaze.

Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) saopštio je da su globalni vojni izdaci prošle godine porasli na 2,72 biliona dolara, što je „najveći međugodišnji porast bar od kraja Hladnog rata“.

Vojni rashodi Izraela dostigli su 46,5 milijardi dolara u 2024. godini, što je povećanje od 65 odsto u odnosu na 2023. godinu i „najveće godišnje povećanje od Šestodnevnog rata 1967. godine“, objavio je SIPRI.

„Vojni teret Izraela je porastao na 8,8 odsto BDP-a, što je drugi najveći iznos u svijetu“, dodao je SIPRI.

Vojna potrošnja Libana je takođe porasla za 58 procenata u 2024. godini, iako je njena ukupna potrošnja bila znatno niža od izraelske, sa 635 miliona dolara.

Nasuprot tome, SIPRI je otkrio da su vojni izdaci Irana opadali za 10 procenata u realnom iznosu na 7,9 milijardi dolara u 2024. godini, djelimično zbog sankcija.

„Uprkos široko rasprostranjenim očekivanjima da će mnoge zemlje Bliskog istoka povećati svoje vojne izdatke 2024. godine, značajna povećanja su bila ograničena na Izrael i Liban“, rekla je Zubaida Karim, istraživačica u SIPRI-jevom Programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja.

Najmanje 30 ljudi poginulo je u američkim vazdušnim napadima na centar za migrante u Sadi, na severu Jemena, uporištu pobunjenika Huti, prenijeli su danas lokalni mediji.

"Tačno 30 tijela je izvučeno iz ruševina pritvorskog centra za afričke migrante, a timovi civilne zaštite i Crvenog polumjeseca nastavljaju napore na mjestu američkog zločina", prenio je pobunjenički televizijski kanal Al Masira.

Pozivajući se na Ministarstvo unutrašnjih poslova, ta televizija je dodala da ima "nekoliko desetina mrtvih i ranjenih".

Američki napadi imaju za cilj neutralisanje prijetnji pobunjenih Huta na Crvenom moru, pomorskoj zoni koja je ključna za globalnu trgovinu.

Od početka rata u Gazi, koji je izazvan napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, Huti su obavili desetine raketnih napada na Izrael i brodove koje dovode u vezu sa Izraelom, tvrdeći da djeluju u znak solidarnosti sa Palestincima.

Medicinski izvori kažu da su izraelske snage ubile najmanje 17 ljudi u napadima od ponoći.