Rat u Ukrajini – 1.122. dan.
Sumsko regionalno tužilaštvo: Tri osobe poginule u napadu ruskih snaga na Krasnopolj u Sumskoj oblasti
Tri osobe su poginule, dvije su povrijeđene u ruskim vazdušnim udarima na Krasnopolj i selo Rožkoviči u Sumskoj oblasti, saopštilo je Sumsko regionalno tužilaštvo.
"U roku od sat vremena, ruska vojska je bacila najmanje šest vođenih vazdušnih bombi na centar sela Krasnopolja, u Sumskom orkugu. Do večeras je poznato da su tri osobe poginule, a još dvije su povrijeđene", navodi se u saopštenju, prenosi Suspilne.
Napominje se da je više upravnih zgrada i privatnih kuća oštećeno i uništeno.
"Takođe, oko 16.00 časova, ruske trupe gađale su motocikl koji je vozio kroz selo Rožkoviči, opština Seredino-Bud. Usljed toga su povrijeđeni 55-godišnji vozač i 44-godišnji putnik. Službenici za sprovođenje zakona pokrenuli su krivični postupak zbog kršenja zakona i običaja ratovanja", saopštilo je tužilaštvo.
Zelenski: O vojnom kontingentu razgovaraćemo na sastanku Koalicije voljnih u Parizu
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da će sljedeće nedjelje u Parizu biti održan sastanak "Koalicije voljnih" na kojem će se razgovarati o formatu i sastavu budućeg kontingenta u Ukrajini i bezbjednosnim garancijama.
"Sljedeće nedjelje imamo bilateralni sastanak sa predsjednikom (Francuske Emanuelom) Makronom... Nadam se da ćemo imati dobar rezultat ovog sastanka. Biće to važan samit "Koalicije voljnih". Razgovaraćemo o strategiji bezbjednosnih garancija za Ukrajinu nakon završetka rata", rekao je Zelenski tokom zajedničkog sastanka sa češkim predsjednikom Petrom Pavelom.
Prema njegovim riječima, na sastanku će se posebno razgovarati o infrastrukturi budućeg vojnog kontingenta.
"Koliko je ljudi spremno da bude u 'Koaliciji voljnih', a ko još nije spreman? Svaka zemlja ima svoje različite objektivne ili subjektivne razloge za to", rekao je predsjednik Ukrajine.
On je takođe izrazio nadu da će učesnici sastanka uspjeti da "dođu do nekih konkretnih stvari".
Zelenski je istakao da ne vidi UN kao alternativu međunarodnom kontingentu ili bezbjednosnim garancijama.
"Uz dužno poštovanje, UN nas neće zaštititi od okupacije ili želje (ruskog predsjednika Vladimira) Putina da ponovo dođe. Ne vidimo UN kao alternativu kontingentu ili bezbjednosnim garancijama. Mi održavamo razumne, logične odnose sa Ujedinjenim nacijama, sa njihovim predstavnicima i generalnim sekretarom itd., ali (...) UN ne mogu biti alternativa bezbjednosnim garancijama", naglasio je ukrajinski lider.
Kako je napomenuo, UN neće imati mandat da brani Ukrajinu ako Putin ponovo otpočne rat.
"Da li će kontingent imati takav mandat? Još nema odgovora na ovo pitanje, ali svakako, kada postoje trupe, postoji PVO i postoje brodovi, postoje avioni i postoji ozbiljna vojska i obaveštajne informacije naših partnera..., onda će, naravno, ići protiv takve infrastrukture biti veoma opasno za Ruse", rekao je Zelenski i dodao da je Ukrajina spremna da razgovara o pomoći UN za budući kontingent u okviru "Koalicije voljnih".
Zelenski je saopštio i da će pregovorima Ukrajine i SAD koji su zakazani za ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji prisustvovati ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov.
On je naglasio da je Ukrajina spremna da preduzme sve korake koji će približiti potpuni prekid vatre. Zelenski je napomenuo da je Ukrajina u početku podržavala stav Sjedinjenih Država o bezuslovnom prekidu vatre, ali je očigledno da Rusi nisu spremni za to.
"Svakog dana svijet dobija nove i nove dokaze da su jedini razlog za ovaj rat Putin i njegova Rusija. Predlog za prekid vatre je na stolu više od nedjelju dana. Nema prekida vatre samo zato što Putin ne prihvata ovaj predlog, pa je potreban pritisak na Rusiju", zaključio je Zelenski.
Tramp: SAD, Ukrajina i Rusija iscrtale konture sporazuma
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi potpuni prekid vatre između Rusije i Ukrajine trebalo da bude postignut "vrlo brzo".
"Mislim da veoma brzo možemo da izdejstvujemo potpuni prekid vatre, a onda će biti postignut i sporazum. To pitanje se razmatra upravo sada - rokeč je o podkeli teritorija i tako dalje", rekao je Tramp.
Prema njegovim rokečima, Sjedinjene Američke Države, Ukrajina i Rusija su iscrtale konture sporazuma za rlešavanje ukrajinske krize, rekao je predsjednik SAD Donald Tramp.
"Odlično sam sarađivao sa predsjednikom Vladimirom Putinom i Vladimirom Zelenskim i mislim da već imamo konture sporazuma. Nadam se da je tako", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Ponovio je i da do ukrajinskog sukoba nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik 2022. godine, ali u to vrijeme SAD nisu imale kompetentnog predsjednika.
Razgovori ruske i američke delegacije u Rijadu, biće nastavljeni u ponedjeljak 24. marta.
Ukrajinska policija: Rusija izvela vazdušne udare na Krasnopolj
Ruske trupe izvele su vazdušni napad na selo Krasnopolj u Sumskoj oblasti, a u napadu je ubijena jedna osoba dok je još jedna ranjena, saopštila je ukrajinska policija.
U napadu je oštetećen kulturni centar u tom mjestu. Ukrajinski službenici za sprovođenje zakona pokrenuli su krivični postupak zbog kršenja zakona i običaja ratovanja.
Kako je prenio Ukrinform, bezbjednosna situacija u Sumskoj oblasti se pogoršava.
Kremlj: Apsurdne izjave da su Rusi sami gađali gasno čvorište u Sudži, Kijevu se ne može vjerovati
Izjave iz Kijeva da je Moskva gađala gasno čvorište u Sudži samo još jednom pokazuju da se ne može vjerovati kijevskom režimu, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
"Apsurdne su izjave da su 'Rusi sami sebe gađali. Apsolutno apsurdne izjave.Takve izjave samo pokazuju koliko se može vjerovati kijevskom režimu", rekao je Pekov za Rusija 1.
Ranije danas, Generalštab vojske Ukrajine je saopštio da je Rusija, da bi diskreditovala Kijev, artiljerijski gađala gasnu mjernu stanicu Sudža u Kurskoj oblasti, i za to optužila ukrajinsku vojsku koja, tvrde, u to nije bila uključena.
"Ruska Federacija eskalira kampanju diskreditacije protiv Ukrajine. Neprijatelj je optužio naše odbrambene snage za granatiranje gasne mjerne stanice Sudža. Ove optužbe su neosnovane", navodi se u saopštenju Generalštaba ukrajinske vojske.
Ranije danas, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ukrajinska vojska napala gasno čvorište u Sudži s ciljem da diskredituje mirovne inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa.
"Eksplozija u ruskom energetskom objektu od velike važnosti, koju je izvela jedinica oružanih snaga Ukrajine koja se povlači iz Kurske oblasti, predstavlja namernu provokaciju kijevskog režima. Na taj napad treba gledati kao i na seriju prethodnih napada na energetsku infrastrukturu Ruske Federacije, a sve sa ciljem diskreditacije mirovnih inicijativa predsjednika SAD“, navodi se u saopštenju.
Stanica u Sudži bila je jedina tačka kroz koju je ruski gas prolazio na svom putu kroz Ukrajinu i dalje ka Evropi, sve dok Ukrajina nije odbila da produži ugovor o tranzitu u januaru ove godine.
Tusk: EU saglasna da mora da bude sposobna da se odbrani od Rusije do 2030.
Lideri Evropske unije sada su saglasni da EU mora u potpunosti da bude sposobna da se odbrani od ruskog napada do 2030. godine, uprkos ranijem otporu nekih članica prema tom roku, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
Govoreći nakon samita lidera EU na kojem se razgovaralo o planu EU za jačanje odbrambene sposobnosti, Tusk je rekao da zemlje koje sada troše manje na odbranu nisu bile voljne da prihvate petogodišnji plan koji je predložila Evropska komisija.
"Naš stav, koji dijelimo sa Danskom i Švedskom, bio je da što više Rusija danas ima prednost, to više moramo da žurimo. Konačno smo prihvatili, kao Evropski savjet, ovu obavezu da do 2030. Evropa mora da dobije pune odbrambene kapacitete", rekao je Tusk.
On je istakao da Evropa do 2030. mora da bude jača od Rusije "u smislu vojske, naoružanja, tehnologije".
Tusk je rekao da rok od pet godina odgovara analizi generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da je to vrijeme koje Evropa ima, prije nego što Rusija obnovi ofanzivne kapacitete nakon gubitaka koje je pretrpjela u Ukrajini, dovoljno da bude spremna da napadne Evropu.
"Ključno je da Evropa bude zaista sposobna da se odbrani i odvrati (ruskog predsjednika Vladimira) Putina. Ili se radi manje o odbrani, a više o tome da se kroz činjenice, odluke pokaže da Putinova Rusija nema šanse protiv Evrope koja je ujedinjena i dobro naoružana. To je jedini efikasan metod da se izbegne rat" zaključio je Tusk.
Španija je potrošila 1,28 odsto BDP-a na odbranu 2024. godine, a Italija 1,49 odsto, što je znatno manje od dogovorenog cilja NATO-a od dva odsto BDP-a, uprkos trogodišnjem ratu u Ukrajini i pritisku SAD da dalje povećaju ciljnu potrošnju NATO-a za odbranu.
Slovenija, Belgija i Portugal takođe troše između 1,29 odsto i 1,55 odsto BDP-a na odbranu.
Italija planira da poveća vojnu potrošnju na 1,6 odsto BDP-a 2027. godine, dok Španija želi da dostigne ciljnu potrošnju NATO-a od dva odsto BDP-a pre 2029. godine.
Fico: Nećemo učestvovati u davanju finansijske pomoći Ukrajini
Slovački premijer Robert Fico izjavio je da je tema Ukrajine dominirala na samitu Evropske komisije u Briselu, kao i da izjava koju je podržalo 26 lidera država članica Evropske unije ne sadrži odredbe koje obavezuju Slovačku da se pridruži u pružanju vojne pomoći Ukrajini u vidu donacija.
U vezi sa inicijativom šefice diplomatije EU Kaje Kalas, koja je sugerisala da bi države članice EU trebalo da prikupe između 20 i 40 milijardi eura kao finansijsku pomoć Fico je rekao da to podrazumijeva dobrovoljne priloge, kao i da Slovačka neće učestvovati u ovom prikupljanju sredstava.
Bart de Vever: Ako Rusiji uzmete 200 milijardi eura biće posljedica
Konfiskovanje gotovo 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Evropi bio bi “čin rata”, rekao je belgijski premijer Bart de Vever.
Upozorio je da bi taj potez nosio “sistemske rizike za cio finansijski svjetski sistem” i da će izazvati odmazdu Moskve, prenosi portal Politiko.
“Ne živimo u svetu fantazije. U stvarnom smo svijetu, gdje ako nekome uzmete 200 milijardi eura, biće posljedica”, rekao je De Vever.
Upozorenje dolazi u trenutku kada evropske zemlje, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Španiju, zagovaraju ideju da zaplijene rusku imovinu koja je bila zamrznuta nakon što je Moskva pokrenula napad na Ukrajinu u februaru 2022, a njihova ideja je da taj novac iskoriste za vojno jačanje Kijeva i njegove pozicije u mirovnim pregovorima sa Rusijom, navodi briselski portal.
Jermak: Lažne optužbe Rusije o napadu na gasno čvorište
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak odbacio je kao lažne ruske optužbe da su ukrajinske snage napale gasno čvorište Sudža u regionu Kurska.
“Ruski pokušaji da sve prevare i da se pretvaraju da se ‘pridržavaju primirja’ neće uspjeti”, naveo je Jermak.
Britanija razmatrala slanje borbenih aviona u Ukrajinu
Britanski vojni lideri razmatrali su mogućnost slanja borbenih aviona Kraljevskih vazduhoplovnih snaga (RAF) u Ukrajinu kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma, objavio je britanski Telegraf, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Prema izvještaju, sastanak je održan u Stalnom zajedničkom štabu, koji nadgleda sve britanske vojne operacije u inostranstvu.
Plan je dio šire inicijative koju predvode Velika Britanija i Francuska, a koja ima za cilj pružanje bezbjednosnih garancija Kijevu.
Taj mirovni plan prvi put je predstavio britanski premijer Kir Starmer na samitu u Londonu 2. marta, na kojem su lideri evropskih zemalja i Kanade razgovarali o vojnoj podršci Ukrajini.
Starmer je učestvovao u dodatnim razgovorima u komandnom štabu Nortvud, u organizaciji šefa zajedničkih operacija, Nika Perija, uz predstavnike više od 30 zemalja.
Visoki izvor RAF-a rekao je da je pružanje “pokrića iz vazduha” bila ključna tema sastanka, posebno u scenarijima u kojima bi britanske trupe mogle da uđu u Ukrajinu.
Prema izvještajima, RAF bi mogao da pošalje avione typhoon ili američke F-35 borbene avione kako bi sproveli vazdušne patrole, zahvaljujući njihovim naprednim sposobnostima u vazduhu.
Starmer je obećao da će britanske snage biti uključene u obezbjeđivanje mirovnog sporazuma ako američki predsjednik Donald Tramp uspješno postigne dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kremlj: Putinova naredba da se obustave napadi na energetske objekte i dalje na snazi
Naredba predsjednika Vladimira Putina ruskim snagama da privremeno obustave napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini ostaje na snazi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Vojska Ukrajine: Moskva gađala mjernu stanicu u Kursku, želi da diskredituje Kijev
Generalštab vojske Ukrajine je saopštio da je Rusija, da bi diskreditovala Kijev, artiljerijski gađala gasnu mjernu stanicu Sudža u Kurskoj oblasti, i za to optužila ukrajinsku vojsku koja, tvrde, u to nije bila uključena.
“Ruska Federacija eskalira kampanju diskreditacije protiv Ukrajine. Neprijatelj je optužio naše odbrambene snage za granatiranje gasne mjerne stanice Sudža. Ove optužbe su neosnovane”, navodi se u saopštenju Generalštaba ukrajinske vojske.
Stanica u Sudži bila je jedina tačka kroz koju je ruski gas prolazio na svom putu kroz Ukrajinu i dalje ka Evropi, sve dok Ukrajina nije odbila da produži ugovor o tranzitu u januaru ove godine.
Rusija: Granatirano gasno čvorište u Kursku, ukrajinski teroristički akt
Ukrajinska vojska granatirala je gasno čvorište u gradu Sudži u Kurskoj oblasti, saopštio je Istražni komitet Rusije, ocjenivši da je riječ o “terorističkom aktu Ukrajine”.
Ukrajinska vojska je negirala umiješanost u napad.
Orban: Svi vide da je rat u Ukrajini izgubljen
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio da svi vide da je rat u Ukrajini izgubljen i da je bila loša odluka ući u njega, dodajući da je svako mađarsko domaćinstvo izgubilo oko 6.000 eura zbog rata, a bogate zemlje još više.
Orban je, nakon što je stavio veto na još jednu izjavu EU u vezi sa Ukrajinom, rekao da Mađarska ne bi trebalo da se plaši situacija u kojima zastupa drugačiji stav od ostalih 26 članica Evropske unije, jer bi njena pozicija u budućnosti mogla da postane većinska.
Podsjetio je da je Mađarska ranije bila jedina zemlja koja se usprotivila migraciji, izgradila ogradu na granici i ušla u sukob po tom pitanju.
Orban je uvjeren da će “doći trenutak kada će mađarski stav postati zajednički stav Evrope”.
Blumberg: SAD pooštravaju sankcije Rusiji
Sjedinjene Američke Države pooštravaju sankcije Rusiji ograničavanjem plaćanja energenata, čak i u trenutku kada vode mirovne pregovore sa vladom ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, prenio je Blumberg.
Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa je dozvolila da istekne licenca koja pokriva plaćanje energije nekolicini ruskih banaka, kojima je i dalje bilo dozvoljeno da primaju uplate u američkim dolarima preko onoga što je poznato kao “Opšta licenca 8”, koja je bila na snazi od početka ruske invazije.
Bivši zvaničnik Stejt departmenta koji je radio na sankcijama Rusiji 2014. godine, Edvard Fišman, rekao je da će istek licence “značajno zagušiti ruske prihode od nafte i gasa”.
Američka administracija nije javno objavila niti priznala ovu promjenu, koju je uvela odlazeća administacija prethodnog predsjednika Džozefa Bajdena u okviru paketa sankcija sprovedenih u januaru.
Kijev: Oboreno 114 od 214 ruskih dronova
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 114 od 214 dronova koje je lansirala Rusija, saopštile su vazduhoplovne snage.
Kako se navodi, još 81 bespilotna letjelica je “izgubljena” zbog upotrebe sredstava za elektronsko ratovanje.
Udar dronom na skladište nafte u ruskom Kransodarskom kraju, eksplozija derivata
Eksplozija je potresla skladište nafte u ruskoj Krasnodarskoj pokrajini gdje vatrogasci pokušavaju da ugase požar koji je izbio poslije ukrajinskog napada dronom, saopštile su u regionalne vlasti.
“Tokom gašenja, usljed smanjenja pritiska u zapaljenom rezervoaru, došlo je do eksplozije naftnih derivata“, naveli su zvaničnici u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Kako su dodali, vatra se proširila na još jedan rezervoar, a površina požara je porasla na 10.000 kvadratnih metara. Dva vatrogasca su povrijeđena.
Depo, u blizini sela Kavkazskaja, je željeznički terminal za isporuku ruske nafte na naftovodu koji povezuje Kazahstan sa Crnim morem.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova reklo je u četvrtak da je Ukrajina već prekršila predloženi prekid vatre na energetskim lokacijama napadom na skladište.
Napad na Zaporožje, šestoro povrijeđenih
Najmanje šest osoba je povrijeđeno u ruskom napadu na grad Zaporožje, saopštio je načelnik Vojne administrativne oblasti Ivan Fedorov.
Prema njegovim riječima, dvije kuće su uništene, tri oštećene, a na mjestima napada izbio je požar.
FT: SAD mijenjaju uslove sporazuma o mineralima sa Ukrajinom
Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa sprema nove uslove sporazuma o rijetkim mineralima u Ukrajini, javlja Fajnenšel tajms, pozivajući se na dva anonimna ukrajinska zvaničnika.
SAD žele da promijene finansijske uslove, dok se istovremeno zalažu za mirovni sporazum sa Rusijom, navodi FT.
Ukrajina i SAD saopštile su ovog mjeseca da su se dogovorile da što prije zaključe sveobuhvatni sporazum za razvoj ključnih resursa Ukrajine, koji Tramp vidi kao sredstvo da se vrati američki dug za pomoć Kijevu.
Šojgu stigao u Sjevernu Koreju
Najviši savjetnik za bezbjednost ruskog predsjednika Vladimira Putina Sergej Šojgu doputovao je u Sjevernu Koreju gdje planira, kako je najavljeno, da se sastane Kim Džong Unom.
Nastavljeni sukobi
Ruske snage su dronovima gađale grad Kropivnjicki u centralnoj Ukrajini, gdje su dvije osobe poginule, saopštio je Kijev. Sa druge strane, ukrajinska vojska napala je rusku oblast Saratov i zapalila aerodrom.
Na diplomatskom planu, razgovori SAD i delegacija Ukrajine i Rusije o završetku rata nastavljaju se u Saudijskoj Arabiji 24. marta, potvrdili su i Moskva i Kijev.
Istovremeno, predsjednik SAD Donald Tramp očekuje da će Amerika uskoro potpisati sporazum o mineralima i prirodnim resursima sa Ukrajinom.
Evropski savjet je ponovo usvojio zaključke o nepokolebljivoj podršci Ukrajini, koje je podržalo 26 lidera, osim mađarskog premijera Viktora Orbana.
