Rat u Ukrajini – 950. dan.
Ukrajina tvrdi da je oborila 67 ruskih dronova u 11 regija
Ukrajina je saopštila da je oborila 67 ruskih dronova u 11 regija, uključujući glavni grad Kijev. U saopštenju Ukrajinske ratne avijacije navodi se da je Rusija tokom noći lansirala ukupno 73 drona, kao i tri različite vrste projektila, uključujući balističku raketu Iskander.
U saopštenju se navodi da su 67 dronova i krstareća raketa oboreni iznad regiona Kijev, Čerkasi, Vinica, Kirovograd, Žitomir, Poltava, Černihiv, Sumi, Harkov, Dnjepropetrovsk i Mikolajev.
Serhij Popko, načelnik Vojne uprave Grada Kijeva, objavio je na Telegramu da je uzbuna za vazdušni napad na glavni grad trajala više od pet sati i da su svi dronovi iznad grada oboreni.
Stoltenberg: Putinova nuklearna retorika ne treba da spriječi vojnu pomoć NATO Ukrajini
Nesmotrena retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina o nuklearnom oružju ne bi trebalo da odvrati članice NATO od veće vojne pomoći Ukrajini, izjavio je odlazeći generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
Tako je prokomentarisao Putinovu izjavu prošle nedjelje da bi Rusija mogla da upotrijebi nuklearno oružje ukoliko Ukrajina bude napala raketama duboko unutar njene teritorije.
„To je obrazac bezobzirne ruske nuklearne retorike i slanje poruke, i ovo se uklapa u taj obrazac. ;Svaki put kada smo pojačali našu podršku novim vrstama oružja, borbenim tenkovima ili F-16, Rusi su pokušavali da nas spriječe“, rekao je Stoltenberg u intervjuu za Rojters.
Zapadne zemlje razmatraju da li da dopuste Ukrajini da rakete koje joj doniraju smije da koristi za napad na rusku teritoriju. Stoltenberg komentarišući zapitanosti da li bi to promenilo tok rata, kaže da ništa u jednom trenutku ne može da promijeni cjelokupno stanje na bojnom polju, ali da bi napadi duboko unutar Rusije načinili razliku na širem planu. U suprotnom, dodaje, Rusija neće poštovati nikakve iscrtane granice koje su međunarodno priznate.
Dodao je da do sada nijesu uspjeli te da ni ovaj pokušaj ne bi trebalo da spreči saveznike NATO-a da podrže Ukrajinu.
On je rekao da NATO nije primetio nikakvu promjenu u nuklearnom programu Rusije „koja bi zahtijevala bilo kakve promjene sa naše strane“.
Bivši premijer Norveške rekao je da po NATO najveći rizik predstavlja Putinova pobjeda u Ukrajini.
„Poruka bi onda bila da kada koristi oružanu silu, ali i kad prijeti NATO saveznicima, dobija šta želi i to će nas sve učiniti ranjivijima“, rekao je.
Stoltenberg navodi da ne misli da se može promijeniti Putinovo mišljenje kada je riječ o Ukrajini, ali da se može mijenjati njegova kalkulacija.
„Možemo promijeniti njegove kalkulacije pokazujući da je cijena nastavka rata toliko visoka da je za njega bolje da sjedne i prihvati Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu naciju“, rekao je.
Jermak: Plan pobjede biće djelimično predstavljen Ukrajincima, postoje povjerljivi djelovi
Šef kabineta predsjednika Ukrajine Andrij Jermak izjavio je da će ukrajinski plan pobjede, koji je Volodimir Zelenski predstavio Džou Bajdenu prošle nedjelje, biti predstavljen Ukrajincima, ali samo djelimično jer postoje djelovi koji su povjerljivi.
“To je je plan predsjednika (Zelenskog) i naravno, kao što je obećao, poslije predstavljanja predsjedniku Sjedinjenih Država i partnerima, mislim da će plan biti predstavljen Ukrajincima”, rekao je Jermak, a prenosi Unian.
Ukazao je da međutim postoje djelovi plana koji su veoma osjetljivi i povjerljivi.
Jermak je naveo da se sve što postane javno čuje se ne samo u Ukrajini, već da to čuje i neprijatelj.
“Neki detalji ovog plana su povjerljivi. Ali, znate, važno je da se realizacija ovog plana vidi na neprijateljskoj teritoriji i da se to vidi u rezultatima i pobjedama naše vojske”, rekao je Jermak.
Dodao je da će Ukrajinci razumjeti potrebu da se određeni djelovi plana pobjede ne otkrivaju.
Putin istakao hrabrost i odlučnost ruske vojske
Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je hrabrost i odlučnost ruske vojske „koja se bori u zoni specijalne operacije“.
"Želio bih još jednom da istaknem hrabrost i odlučnost naših vojnika i oficira koji se bore na prvoj liniji fronta, kao i nesebičan rad desetina hiljada civilnih specijalista, ljekara, nastavnika, građevinara, inženjera, radnika koji pošteno ispunjava svoju dužnost, ponekad u veoma teškim, opasnim uslovima, i pomažu da se obnovi miran život u Novorosiji i Donbasu", rekao je Putin povodom Dana ujedinjenja Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti sa Ruskom Federacijom.
Moskva: Ruske snage zauzele selo na istoku Ukrajine
Ruske snage zauzele su selo Nelipivka u istočnoj ukrajinskoj oblasti Donjecka, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Trupe su posljednjih nedjelja ubrzale svoj napredak u Donjecku, zauzevši niz gradova i sela, javila je novinska agencija Interfaks.
Amerikanac se izjasnio krivim pred ruskim sudom po optužnici da je plaćenik
Američki državljanin Stiven Džejms Habard izjasnio se pred moskovskim sudom krivim po optužbama za plaćeničke aktivnosti, priznajući da je primio novac za borbu za Ukrajinu protiv Rusije, javila je novinska agencija RIA.
"Da, slažem se sa optužnicom", rekao je za RIA novosti.
Habard (72) je od prošle nedjelje u istražnom zatvoru. Prijeti mu kazna od sedam do 15 godina ako bude osuđen.
Stoltenberg: Putinova nuklearna retorika ne treba da spriječi vojnu pomoć NATO Ukrajini
Nesmotrena retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina o nuklearnom oružju ne bi trebalo da odvrati članice NATO od veće vojne pomoći Ukrajini, izjavio je odlazeći generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
Tako je prokomentarisao Putinovu izjavu prošle nedjelje da bi Rusija mogla da upotrijebi nuklearno oružje ukoliko Ukrajina bude napala raketama duboko unutar njene teritorije.
„To je obrazac bezobzirne ruske nuklearne retorike i slanje poruke, i ovo se uklapa u taj obrazac. ;Svaki put kada smo pojačali našu podršku novim vrstama oružja, borbenim tenkovima ili F-16, Rusi su pokušavali da nas spriječe“, rekao je Stoltenberg u intervjuu za Rojters.
Zapadne zemlje razmatraju da li da dopuste Ukrajini da rakete koje joj doniraju smije da koristi za napad na rusku teritoriju. Stoltenberg komentarišući zapitanosti da li bi to promenilo tok rata, kaže da ništa u jednom trenutku ne može da promijeni cjelokupno stanje na bojnom polju, ali da bi napadi duboko unutar Rusije načinili razliku na širem planu. U suprotnom, dodaje, Rusija neće poštovati nikakve iscrtane granice koje su međunarodno priznate.
Dodao je da do sada nijesu uspjeli te da ni ovaj pokušaj ne bi trebalo da spreči saveznike NATO-a da podrže Ukrajinu.
On je rekao da NATO nije primetio nikakvu promjenu u nuklearnom programu Rusije „koja bi zahtijevala bilo kakve promjene sa naše strane“.
Bivši premijer Norveške rekao je da po NATO najveći rizik predstavlja Putinova pobjeda u Ukrajini.
„Poruka bi onda bila da kada koristi oružanu silu, ali i kad prijeti NATO saveznicima, dobija šta želi i to će nas sve učiniti ranjivijima“, rekao je.
Stoltenberg navodi da ne misli da se može promijeniti Putinovo mišljenje kada je riječ o Ukrajini, ali da se može mijenjati njegova kalkulacija.
„Možemo promijeniti njegove kalkulacije pokazujući da je cijena nastavka rata toliko visoka da je za njega bolje da sjedne i prihvati Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu naciju“, rekao je.
Jermak: Plan pobjede biće djelimično predstavljen Ukrajincima, postoje povjerljivi djelovi
Šef kabineta predsjednika Ukrajine Andrij Jermak izjavio je da će ukrajinski plan pobjede, koji je Volodimir Zelenski predstavio Džou Bajdenu prošle nedjelje, biti predstavljen Ukrajincima, ali samo djelimično jer postoje djelovi koji su povjerljivi.
“To je je plan predsjednika (Zelenskog) i naravno, kao što je obećao, poslije predstavljanja predsjedniku Sjedinjenih Država i partnerima, mislim da će plan biti predstavljen Ukrajincima”, rekao je Jermak, a prenosi Unian.
Ukazao je da međutim postoje djelovi plana koji su veoma osjetljivi i povjerljivi.
Jermak je naveo da se sve što postane javno čuje se ne samo u Ukrajini, već da to čuje i neprijatelj.
“Neki detalji ovog plana su povjerljivi. Ali, znate, važno je da se realizacija ovog plana vidi na neprijateljskoj teritoriji i da se to vidi u rezultatima i pobjedama naše vojske”, rekao je Jermak.
Dodao je da će Ukrajinci razumjeti potrebu da se određeni djelovi plana pobjede ne otkrivaju.
Putin potpisao ukaz o pozivanju 133.000 Rusa na obavezni vojni rok ove jeseni
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o pozivanju 133.000 Rusa na obavezni vojni rok ove jeseni, objavljeno je na internet stranici za pravno informisanje.
U ukazu se navodi da se na regrutaciju od 1. oktobra do 31. decembra pozivaju građani starosti od 18 do 30 godina koji ispunjavaju uslove za služenje vojnog roka, a nisu u rezervnim jedinicama.
Ukazom se obaveze oslobađaju vojnici koji su već odslužili vojni rok, javio je TASS.
Iz Generalštaba Oružanih snaga Rusije naglasili su da oni koji budu regrutovani ove jeseni neće učestvovati u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, prenijela je RIA novosti.
Putin: Svi postavljeni ciljevi u Ukrajini biće ostvareni
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će u Ukrajini, u jeku oružanog sukoba, “svi postavljeni ciljevi biti ostvareni”.
„Istina je na našoj strani. Svi postavljeni ciljevi će biti ostvareni“, rekao je Putin u video obraćanju povodom druge godišnjice ruske aneksije četiri ukrajinska regiona.
On je čestitao ruskom narodu 30. septembar – „Dan ujedinjenja“ sa ukrajinskim regionima Luganska, Donjecka, Zaporožja i Hersona.
U ruskim napadima na Sumsku oblast povređeno je 10 ljudi
Ruske snage su juče napale 14 naselja i ranile 10 ljudi, saopštila je vojna uprava Sumske oblasti.
U gradu Esmanu, pet osoba je povrijeđeno nakon što je ruska vođena bomba KAB-a pogodila naselje. Još jedan bombaški napad KAB-a na selo Hlukiv povrijedio je dvije osobe.
Kako je saopšteno iz tužilaštva Sumske oblasti, u napadu na Esmana povrijeđeno je ukupno pet žena starosti od 38 do 77 godina, dok su u Hlukhovu povrijeđene 53-godišnja žena i njen 50-godišnji suprug.
U Jampilu je jedna osoba povrijeđena usljed napada ruskog drona, dok su u selu Druzhba povrijeđene još dvije osobe.
Prema istražiteljima, meta napada u selu Druzhba l je putničko vozilo na željezničkoj stanici. U napadima su povrijeđeni kondukter i radnik željezničke stanice.
Nisu dati detalji o napadu na naselje Yampil.
Ruske snage su 28. septembra izvele dvostruki udar na bolnicu u gradu Sumi na severoistoku, ubivši 10 ljudi, a ranivši 22.
Ruski napad bespilotnim letjelicama na Kijev
Sinoćnji ruski napad bespilotnim letjelicama tipa ''šahed'' na Kijev trajao je više od pet sati, ali kako prenose ukrajinski mediji nije bilo razaranja ni ljudskih žrtava.
Šef kijevske vojne uprave Serhij Popko izjavio je da su ruske snage, kao i tokom prethodnih napada, koristile jurišne bespilotne letjelice tipa “šahed”, prenosi Ukrinform.
“Noćašnji baražni napad na Kijev izvršen je u talasima i iz različitih pravaca. Vazdušna uzbuna u glavnom gradu trajala je duže od pet sati”, naveo je Popko.
On je dodao da su sve ruske jurišne bespilotne letjelice koje su lansirane na Kijev neutralisali ukrajinski PVO sistemi.
Povrijeđeno najmanje 16 ljudi
Najmanje 16 ljudi je povrijeđeno u ruskim napadima na oblast Zaporožja, saopštili su ukrajinski zvaničnici, dok Moskva navodi da je za 24 sata oborila više od 120 ukrajinskih dronova iznad sedam ruskih regiona.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, istovremeno, saopštio da su protekle nedjelje ruske snage za napade širom Ukrajine upotrebile oko 900 avio-bombi, kao i 300 bespilotnih letjelica.
Zelenski je, takođe, upozorio da niko ne zna šta ruski predsjednik Vladimir Putin zaista ima na umu, te da može da upotrijebi nuklearno oružje, ali da nije siguran da će to i učiniti.
Sa druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je prilagođavanje njihove politike u oblasti nuklearnog odvraćanja postalo neophodno zbog eskalacije tenzija oko granice Ruske Federacije.
Ministarstvo odbrane Rusije je, u međuvremenu, navelo da su ruske snage preuzele kontrolu nad naseljem Makejevka u Luganskoj oblasti.
Za to vrijeme, Ministarstvo odbrane Danske saopštilo je da će ta zemlja uložiti oko 630 miliona dolara u odbrambenu industriju Ukrajine.
