Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kreiraće adekvatan strateški i zakonodavni okvir i sprovesti reforme, uvažavajući aktuelne trendove i kretanja na globalnom nivou i ugledajući se na najbolje obrazovne modele poput skandinavskog, a uzimajući u obzir sve specifičnosti crnogorskog obrazovnog sistema i resurse kojima raspolažemo. To se navodi u Programu rada Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za 2024. godinu, koji je objavljen na sajtu Vlade.
“Na osnovu temeljne analize stanja obrazovnog sistema u Crnoj Gori, a imajući u vidu iskazane stavove prosvjetne javnosti o nedovoljnoj zastupljenosti pojedinih grupa predmeta u osnovnoj školi, dosadašnje rezultate Crne Gore u međunarodnom testiranju PISA, izazove u sprovođenju nacionalnog testiranja, eksternih provjera znanja i eksternih ispita učenika, nedovoljno korišćenje rezultata tih provjera kao i stanje u srednjem obrazovanju, kreiraćemo adekvatan strateški i zakonodavni okvir i sprovesti reforme u ovim oblastima, uvažavajući aktuelne trendove i kretanja na globalnom nivou i ugledajući se na najbolje obrazovne modele poput skandinavskog, a uzimajući u obzir sve specifičnosti crnogorskog obrazovnog sistema i resurse kojima raspolažemo”, navodi se u dokumentu.
Kako se navodi u Programu rada obrazovanje predstavlja temelj svakog društva, a cilj je da se u narednom periodu izgradi moderan, efikasan i inkluzivan obrazovni sistem.
“Vjerujući da je obrazovan pojedinac građanin svijeta i zalog trajnog prosperiteta cjelokupnog društva, a znanje fundamentalna komponenta prevazilaženja socioekonomskih nejednakosti, afirmisaćemo napredovanje i usavršavanje nastavnog kadra, uz konstantnu brigu o ekonomskom i socijalnom položaju prosvjetnih radnika, čime ćemo vratiti dostojanstvo ovom pozivu i motivisati najkvalitetnije mlade ljude da se za njega opredijele”, stoji u Programu resora na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Radiće se i na poboljšanju kvaliteta i povećanju dostupnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, kako u domenu infrastrukture tako i u domenu vaspitno-obrazovnog kadra, kako bi se roditeljima omogućili nesmetani uslove za rad.
Cilj je, kako se ističe, da nastavni proces sa učenikom u centru, uz korišćenje digitalnih tehnologija u procesu nastave i učenja, treba da bude preovlađujući način rada u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
“Afirmisaćemo učenje stranih jezika, sticanje digitalnih vještina i kompetencija, unaprjeđenje tzv. “mekih vještina”, učenje kroz rješavanje problema, cjeloživotno učenje, ali i razvijanje kritičkog mišljenja i empatije. Zalagaćemo se da kvalitetno obrazovanje bude dostupno svima, a posebnu pažnju ćemo posvetiti stvaranju mehanizama za intenzivnije uključivanje djece iz ranjivih grupa, kao i djece sa posebnim obrazovnim potrebama u obrazovni proces. Obezbijedićemo kvalitetniji pristup vannastavnim aktivnostima u okviru školskog kurikuluma sa posebnim akcentom na sport, umjetnost itd. Prepoznajući temeljnu društvenu ulogu visokog obrazovanja u formiranju budućih generacija na kojima će počivati najveća odgovornost za dalji razvoj Crne Gore”, navodi se u dokumentu.
Novi mehanizmi za uređenje sistema priznavanja inostranih diploma
U programu se navodi i da se će raditi na daljoj integraciji visokoobrazovnih institucija u evropski prostor visokog obrazovanja kako bi kvalifikacije koje se stiču bile uporedive sa kvalifikacijama drugih zemalja i tako podstakla mobilnost nastavnog osoblja i studenata, najavljuju iz tog resora.
Najavljeno je uvođenje novih mehanizame za uređenje sistema priznavanja inostranih obrazovnih isprava kako bi ovaj proces bio mnogo brži i efikasniji, posebno imajući na umu sve izraženiju mobilnost zapošljavanja.
“Među prioritetima prilikom izrade novih nastavnih planova i programa u narednom periodu namjeravamo uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta”, ističe se u Programu rada.
