Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje reagovao je na izlaganje ministarke kulture i medija Tamare Vujović u Skupštini Crne Gore.
Ona je kako su ocijenili, na pitanje poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića u vezi sa poništenjem rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara iz 2022. godine, kojim je bila odobrena sanacija i rekonstrukcija Hajdar-pašine džamije u Radulićima, iznijela polovične informacije.
Smatraju da se Hajdar-pašina džamija pokušava izbrisati iz memorije prostora, a takvom pokušaju, smatraju, nažalost, doprinose i institucije koje bi je morale štititi.
“Ministarka Vujović je, zanemarivši sve pravne, istorijske i institucionalne činjenice, stala uz spekulacije i lokalne teorije bez ikakvog stručnog temelja. Još je ozbiljnije što je, rješavajući po žalbi, Ministarstvo prekršilo osnovne norme upravnog postupka – Mešihatu nije omogućeno da se izjasni u ispitnom postupku, a Obavještenje o rezultatima napisano je dan nakon donošenja samog rješenja o poništenju saglasnosti. To dovoljno govori o „transparentnosti“ cijelog procesa”, kazali su u reagovanju.
Reagovanje Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje prenosimo integralno:
“Na sjednici Skupštine Crne Gore, održanoj 8. aprila 2025. godine, poslanik Amer Smailović postavio je ministarki kulture i medija dr Tamari Vujović pitanje u vezi sa poništenjem rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara iz 2022. godine, kojim je bila odobrena sanacija i rekonstrukcija Hajdar-pašine džamije u Radulićima, opština Bijelo Polje. Pitanje se ticalo i odbacivanja žalbe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, te koraka koje Ministarstvo planira preduzeti radi zaštite i valorizacije ovog kulturnog dobra.
U odgovoru, ministarka dr Vujović je iznijela dvije polovične informacije: da su u katastru ranije postojali različiti upisi za predmetnu parcelu, uključujući i oznaku „crkva“, te da mještani sela Radulići tvrde kako se ispod džamije nalazi stariji objekat – navodno crkva. Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje se sedam dana uzdržavao od javnog reagovanja, u nadi da će se izrečene tvrdnje prepoznati kao problematične i izazvati odgovarajuću stručnu i društvenu reakciju. Kako se to nije dogodilo, smatramo obavezom da ukažemo na ozbiljnost situacije.
Potpuna istina je da je nezakoniti upis riječi “crkva” pored riječi “džamija” u katastar izvršen 1977. godine, bez ikakvog pravnog osnova i bez prateće dokumentacije, a ozvaničen 1996. godine u procesu digitalizacije, brisanjem riječi “džamija”. O tome je javno govorio tadašnji načelnik Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje, gospodin Zoran Vojinović, koji je izričito naveo da ne postoji nijedan dokument koji bi opravdao upis “crkva” u katastarsku evidenciju. Na osnovu zahtjeva Mešihata, 2008. godine greška je djelimično ispravljena, dok je 2009. godine Mešihat upisan kao vlasnik objekta u obimu 1/1.
Tvrdnje o navodnoj crkvi ispod džamije mijenjale su oblik i sadržaj u skladu s potrebama. Najprije se tvrdilo da je džamija izgrađena od kamena skinutog sa crkve Svetog Jovana Krstitelja u selu Crnča. Kada su arheološka istraživanja pokazala da se radi o drugoj vrsti kamena i drugačijoj obradi, pojavila se nova tvrdnja – da se crkva zapravo nalazi ispod same džamije. Takva konstrukcija nije potkrijepljena nijednim arheološkim, historijskim niti dokumentovanim izvorom.
Ministarka dr Vujović je, zanemarivši sve pravne, istorijske i institucionalne činjenice, stala uz spekulacije i lokalne teorije bez ikakvog stručnog temelja. Još je ozbiljnije što je, rješavajući po žalbi, Ministarstvo prekršilo osnovne norme upravnog postupka – Mešihatu nije omogućeno da se izjasni u ispitnom postupku, a Obavještenje o rezultatima napisano je dan nakon donošenja samog rješenja o poništenju saglasnosti. To dovoljno govori o „transparentnosti“ cijelog procesa.
Posebno zabrinjava što ministarka dr Vujović nije posvetila ni jednu rečenicu odgovoru na suštinsko pitanje poslanika Smailovića – šta će Ministarstvo učiniti u pravcu zaštite ovog kulturnog dobra. Umjesto odgovora, čuli smo insinuacije koje legitimizuju neznanje i produbljuju institucionalnu diskriminaciju.
Nismo svjedoci birokratskog previda, već sistemskog obesmišljavanja identiteta jedne zajednice. Hajdar-pašina džamija se pokušava izbrisati iz memorije prostora, a takvom pokušaju, nažalost, doprinose i institucije koje bi je morale štititi.
Na kraju, ne možemo a da ne primijetimo da ministarka Tamara Vujović u svom javnom nastupu nije djelovala kao neutralna i odgovorna predstavnica institucije zadužene za očuvanje kulturnog nasljeđa svih građana Crne Gore, već kao osoba koja se kreće unutar jasno profilisanog ideološkog okvira. Njen pristup bio je selektivan, ispunjen insinuacijama i nestručnim tvrdnjama kojima je dala prednost u odnosu na nalaze i zaključke relevantnih državnih tijela i stručnih institucija.
Time ne samo da je potcijenila vjerske osjećaje jedne zajednice, već je narušila i sam temelj institucionalnog poretka.
Takav pristup nije samo moralno problematičan – on je opasan po institucionalnu vjerodostojnost u zemlji koja teži da bude demokratska, pravna i sekularna država.”, navodi se u reagovanju Medžlisa.
