Dok čelnici Njemačke i Francuske, Olaf Šolc i Emanuel Makron, danas razmatraju kako što prije ugraditi Ukrajinu, a potom i susjede u Evropsku uniju, pojedini politički analitičari u Briselu smatraju da će to biti “najteže proširivanje u istoriji EU”.
Hose Ignasio Toreblanka iz Evropskog savjeta za međunarodne poslove (ECFR), čije mišljenje u izvještaju iz Brisela prenosi španska novinska agencija EFE, velike teškoće vidi u činjenici da se „ne zna kada će biti okončan rat u Ukrajini, ni pod kakvim uslovima“ i u tome što „ostaje nepoznanica koji dio ukrajinske teritorije će ući u EU i da li se ratni sukob može potom ponovo razbuktati“.
EFE navodi i da je „u toku rasprava o proširivanju EU, uključujući francusko-njemački plan da se stvori Unija u više brzina, ustrojena na četiri koncentrična kruga“, dok „briselske laboratorije ideja Evropski centar za politike (EPC) i Centar za evropsku političku strategiju (CEPS) predlažu varijantu proširivanja u četiri etape“.
Analitičarka EPC Berta Lopes Domenek vjeruje da je Crna Gora „jedina zemlja kandidat s perspektivom da uđe u članstvo 2030. kada bi proširivanje moglo da se ostvari prema mišljenju predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela.
U izveštaju se navodi da je rat u Ukrajini podstakao geopolitički interes EU za prijem novih članica, kao i stavovi Toreblanke da Moldavija ima veoma slabe izglede, a da je „uzdržan kad je riječ o mogućnosti učlanjivanja zemalja Zapadnog Balkana, pošto pregovori s njima traju već tri decenije od raspada bivše Jugoslavije“.
Berta Lopes i Toreblanka su takođe „ubijeđeni da će politička težina koju krajnja desnica dobija u EU ugroziti proces proširenja, kako zbog predstojećih izbora za Evropski parlament, tako i zbog njenog ulaska u sve veći broj vlada članica Unije“.
Oni navode da krajnje desni poslanici i političari to mogu da učine „ne zato što su proruski, već prevashodno zato što se zalažu za jačanje samostalnosti država (članica EU)“ i da „otud mogu da zakoče produbljivanje unutrašnjih struktura Unije“, što je preduslov za proširivanje.
Španska novinska agencija navodi da Belgija, predsjedavajuća EU, želi da u junu budu otvoreni pristupni pregovori sa Kijevom i Kišinjevom, i dodaje da „tri diplomatska izvora koje je konsultovala smatraju to izvodljivim, ali priznaju da je Mađarska, glavni saveznik Moskve u Briselu, i dalje uzdržana, dok članice Unije moraju jednoglasno da usvoje takvu odluku“.
