U našem pravnom poretku danas, više značaja treba pridati podizanju vjerovatnoće primjene sankcija, negoli samoj visini sankcija, posebno stoga što su u dužem periodu evidentni problemi sa nezavisnošću sudskih organa, nedostatkom resursa, kadra, dovoljno efikasne obuke i slično, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica na okruglom stolu pod nazivom „Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crne Gore – Da li je Crnoj Gori potrebna reforma krivičnog zakonodavstva“, saopšteno je iz njegovog kabineta.
“U očima potencijalnih prestupnika veći efekat prevencije, odnosno veću vrijednost očekivane kazne, ostvaruje što izglednija primjena kazne, nego što to čini njena propisana visina”, poručio je Koprivica na ovom događaju održanom u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Tom prilikom, kako se navodi u saopštenju, Koprivica je ukazao na kontinuirana unapređenja krivičnog zakonodavstva koje su Vlada i ministarstvo pravde preduzimali, prije svega kroz usaglašavanje zakonika sa međunarodnim standardima i uvođenje novih krivičnih djela od značaja za borbu protiv korupcije, kao što su zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom, primanje i davanje mita u postupku stečaja, zloupotreba u postupku privatizacije, kao i prevara u obavljanju privredne djelatnosti.
“Reformi krivičnog zakonodavstva, kako je istakao Koprivica, treba pristupati na temelju suštinskog sagledavanja i sistemskog i stručno usmjerenog promišljanja, kako instituta iz opšteg dijela, tako i u pogledu propisivanja krivičnih djela i definisanja zaprijećenih kazni”, kazali su iz njegovog kabineta.
Prema njihovim riječima, ni u kom slučaju se krivično zakonodavstvo ne može posmatrati kao jedino sredstvo za sprječavanje društveno opasnog ponašanja niti kao jedini način da se sačuvaju društvene vrijednosti.
“Takođe, krivično zakonodavstvo ne može biti zamjena za brojne mehanizme socijalne kontrole koje jedno demokratsko i zrelo društvo ima, prije svega u oblasti obrazovanja, socijalne politike, antikorupcije i drugih grana prava”, kazali su oni.
Kako su pojasnili, iako Krivični zakonik ima dobre osnove i standarde za sprovođenje funkcije krivičnog prava, njegovu primjenu prate značajni problemi.
“Stoga je neophodno unapređenje pojedinih normi, poboljšanje efikasnosti pravosudnog sistema, osiguranje bolje zaštite žrtava, jačanje prevencije i rehabilitacije maloljetnika, reforma odgovornosti pravnih lica za krivična djela, kao i da se obezbijedi veća efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. U tom smislu je naročito važno, kako je naglasio Koprivica, da se preispitaju određeni instituti krivično-procesnog zakonodavstva i da se definišu efikasne mjere za sprečavanje zloupotreba u krivičnom postupku, a koje i poznaje uporedno pravo, za slučaj ometanja dokazivanja, kontinuiranog narušavanja reda i vršenja zlupotrebe prava u cilju odugovlačenja postupka. Svakako da sve reformske mjere trebaju biti pažljivo analizirane i stručno i uporedno-pravno zasnovane”, naglasili su u saopštenju.
Kako su zaključili, Koprivica je u svoje i u ime Vlade Crne Gore pozdravio ovaj vid aktivnosti CANU, kao izuzetno važan prilog stručnom i kritičkom sagledavanju osnovnih rešenja i pravaca reforme pravnog sistema.
