Crna Gora ima priliku da ojača svoju otpornost na klimatske promjene i podstakne održiv ekonomski rast kroz pažljivo planirane investicije i politike, navodi se u Izvještaju o klimi i razvoju za Crnu Goru, koji je danas objavila Grupacija Svjetske banke.
Izvještaj naglašava da ciljane aktivnosti mogu zaštititi zajednice, smanjiti ekonomske gubitke i podržati dugoročni razvoj.
Prema izvještaju, klimatski izazvane nepogode mogle bi smanjiti bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore za 7,9 odsto do 2050. godine.
Poplave, najrazornija prirodna nepogoda u zemlji, pogađaju 10.000 ljudi godišnje i uzrokuju prosječne štete od 90 miliona dolara svake godine. Zemljotresi takođe predstavljaju značajan rizik, ugrožavajući 9.000 ljudi godišnje uz prosječne gubitke od 70 miliona dolara. Bez pravovremenih mjera prilagođavanja klimi, ovi izazovi će se, dodaje se, intenzivirati uslijed ubrzanih efekata klimatskih promjena.
„Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan rizik za ekonomsku stabilnost Crne Gore i dobrobit njenih građana. Ulaganje u prilagođavanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena ne samo da će zaštititi živote i egzistenciju, već će otvoriti i prilike za održivi rast, donoseći ekonomske, ekološke i društvene koristi za Crnu Goru“, izjavio je šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Kristofer Šeldon.
Izvještaj procjenjuje da Crna Gora treba da uloži 5,7 milijardi dolara u narednoj deceniji kako bi ojačala otpornost na klimatske uticaje.
“Ove investicije nijesu samo usmjerene na smanjenje štete; rješenja zasnovana na prirodi, poput obnove poplavnih područja, mogu značajno unaprijediti zaštitu, istovremeno pružajući ekološke i društvene koristi. Slično tome, mjere prilagođavanja u urbanim sredinama, poput zelene infrastrukture, novih vodenih sistema i projektiranja zgrada u Podgorici, već su pokazale poboljšanja u energetskoj efikasnosti, javnom zdravlju i ukupnom kvalitetu urbanog prostora”, navodi se u saopštenju Svjetske banke.
Izvještaj takođe predstavlja put ka postizanju neto nulte emisije do 2050. godine.
“Kako se očekuje da će privatni sektor osigurati više od 70 odsto dodatnog kapitala potrebnog za ovaj cilj, Crna Gora bi trebalo da se fokusira na stvaranje povoljnog regulatornog okruženja i korišćenje finansijskih instrumenata poput zelenih obveznica i javno-privatnih partnerstava kako bi podstakla ulaganja privatnog sektora”, kazali su u saopštenju.
Regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan Nikolas Markijer naveo je da su investicije privatnog sektora su od ključne važnosti za dopunu napora javnog sektora u postizanju klimatskih ciljeva Crne Gore.
„Javno-privatna partnerstva za razvoj infrastrukture i zelena finansiranja od strane finansijskih institucija biće ključ za pokretanje neophodnih ulaganja u dekarbonizaciju ekonomije i jačanje otpornosti na klimatske izazove”, naveo je Markijer.
U skladu sa ciljevima Evropske unije, dekarbonizacija energetskog sektora zahtijeva značajno širenje obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca, zajedno sa postojećim kapacitetima hidroenergije.
“Ulaganja u energetsku efikasnost i tranziciju sektora grijanja i transporta ka tehnologijama baziranim na električnoj energiji takođe su ključna. Kako bi tranzicija bila pravedna, Vlada bi trebalo da sprovede politike za podršku zajednicama koje zavise od uglja i zaštiti domaćinstva sa niskim prihodima od potencijalnih ekonomskih posljedica zelene tranzicije”, zaključuje se u saopštenju.
