Pred izbore u Nemačkoj, favorit je demohrišćanin Fridrih Merc. Ali njegovu oštru izbjegličku politiku kritikuju i dvije velike crkve. No, kad se malo zagrebe, vidi se da ni crkve u tome nisu jedinstvene. Dvije velike crkve – katolička i protestantska – u Njemačkoj godinama su oblikovale razvoj i istoriju stranaka Unije, piše Dojče vele DW.
Tu se misli na Hrišćansko-demokratsku unije (CDU) i njenu bavarsku sestru Hrišćansko-socijalnu uniju (CSU). Te dvije partije sa hrišćanskim predznakom su na saveznom nivou u vječitoj koaliciji.
Prisne veze sa crkvom traju do danas, iako su se u proteklim godinama javljale razlike.
Novi izvor napetosti iskrsnuo je prošle sedmice zbog saopštenja dvije crkve o raspravi o migrantskoj politici u Bundestagu.
Naime, predstavnici Evangelističke crkve u Njemačkoj i Katoličke njemačke biskupske konferencije u Berlinu objavili su zajednički dokument o „Zakonu o ograničenju priliva stranaca“ u kojem su se nedvosmisleno distancirali od Unije.
Njihov zaključak glasi: „Iz perspektive crkava, nacrt zakona (…) nije prikladan za rješavanje aktuelnih migrantskih pitanja.“
U parlamentu je naime, na ideju kancelarkog kandidata Unije Fridriha Merca, ova stranka iznijela radikalne predloge poput zabrane spajanje porodica za izbjeglice i zatvaranja njemačkih granica. Za te predloge glasali su zajedno sa poslanicima desničarske Alternative za Njemačku (AfD). I to sve neposredno pred prijevremene izbore 23. februara.
Zbunjenost, čuđenje i ljutnja
Crkveno saopštenje, zbog nedvosmislenosti i jasne poruke, izazvalo je ne samo zbunjenost u redovima CDU-a i CSU-a, već i unutar samih crkava, gdje su reakcije bile podijeljene.
Tako, kako kaže Beate Giles, glavna sekretarka Biskupske konferencije, njena objava nije bila usklađena između berlinske kancelarije i biskupa. Biskupska konferencija zapravo je željela da se drži podalje od predizborne kampanje.
Dvojica biskupa čak su se javno usprotivila dokumentu iz Berlina. Takođe, i unutar protestantske crkve došlo je do „rasprava“.
Crkva posebno kritikuje tačku predloga Unije koja predviđa vraćanje svih neregularnih migranata s njemačke granice, pa i onih koji u Njemačkoj traže zaštitu od progona, što se smatra nehrišćanskim principom.
Trenutno izjave o ovoj temi ne daju ni rukovodioci crkvenih predstavništava u Berlinu, prelati Ane Gideon i Karl Jisten, niti predsjednik Njemačke biskupske konferencije, biskup Georg Bacing, kao ni predsjednica Evangelističke crkve Njemačke (EKD) Ana-Nikole Hajnrih.
Hajnrih je jedino objavila fotografije na svom Instagram profilu, na kojima je viđena u prvom redu protesta na kojima građani posljednjih dana izražavaju negodovanje zbog skretanja Unije udesno i otvaranja prema AfD-u.
Napetost i nejedinstvo
S druge strane, Irme Šteter-Karp, predsjednica Centralnog odbora njemačkih katolika (ZdK), i dalje brani crkveno saopštenje navodeći da je bilo potrebno iznijeti „jasan stav“.
Međutim, taj stav očigledno je sporan i unutar ZdK-a. Bivša predsjednica CDU Anegret Kramp-Karenbauer početkom nedjelje dala je ostavku na članstvo u ZdK-u iz ljutnje prema Šteter-Karp. Do tada je bila portparolka Odjeljenja za „Održivi razvoj i globalnu odgovornost“.
Posebno su u neprijatnoj poziciji poslanici CDU Anja Karliček i Tomas Rahel. Karliček je takođe članica ZdK-a i predsjednica Katoličke njemačke ženske asocijacije, dok je Rahel član Vijeća EKD-a.
Njih dvoje su u Bundestagu glasali za predloge svog poslaničkog kluba i time protiv stava crkvenog dokumenta.
Stoga ne čudi što je Rahel nazvao vrijeme objavljivanja saopštenja „krajnje nepovoljnim“. Karliček, pak, naglašava kako će u narednim nedjeljama pokušati da „razgovara i riješi nesporazume koji su nastali između moje stranke i dijela crkve“.
Kancelar kao politički dobitnik
Posebno je problematično za Uniju to što je kancelar iz redova SPD-a politički iskoristio crkvenu izjavu. Olaf Šolc, iako nije naročito blizak crkvi, u Bundestagu je s vidnim zadovoljstvom prebacio CDU-ovom vođi Fridrihu Mercu: „Katolička i evangelistička crkva su u hitnom pismu upozorile na Vaše predloge, gospodine Merc!“
Hoće li ova situacija biti početak češćeg distanciranja crkava od Unije, ostaje nejasno.
Biskupkinja Kirsten Fers, predsjednica Vijeća EKD-a, nastoji da umanji političku oštrinu ovog sukoba.
„Bez obzira na to ko citira crkve, pa čak i ako je to kancelar, ključno je da EKD ne vodi politiku“, izjavila je za SWR, dodajući kako crkve moraju uvijek „unositi hrišćanske perspektive u društvene rasprave“. Jer, kako kaže, „to je naš zadatak.“
Šta povezuje – šta razdvaja?
Rasprava o izjavi berlinskih kancelarija Biskupske konferencije i EKD-a vjerovatno će još dugo zaokupljati javnost. Jer, ne samo da ponovo rasplamsava raspravu o značenju i aktuelnosti „hrišćanskog“ u nazivima stranaka Unije, već i jasno pokazuje koliko se CDU/CSU i crkve, ali i katolici i protestanti, često razlikuju u svojim stavovima.
To važi za migrantsku politiku, u kojoj evangelistička crkva već dugo pokazuje bliskost s lijevim političkim spektrom, ali i za rasprave o abortusu i potpomognutom suicidu.
